SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAĐARSKA-EU

Nadnaslov: Mađarska ocijenila da je došao trenutak da istakne svoju kandidaturu Naslov: Mađarska će biti prva zemlja bivšeg komunističkog bloka koja će zatražiti prijem u EU Podnaslov: Premijer Boross naglasio je u parlamentu da zemlja "ne može propustiti tu povijesnu priliku, jer je ugovor iz Maastrichta ratificiran i stupio je na snagu a zemlje članice EU mogu se pozabaviti novim kandidaturama". Piše: Julia BORBELY, AFP BUDIMPEŠTA - Mađarska će biti prva zemlja bivšeg komunističkog bloka Istočne Europe koja će 1. travnja predati u Ateni zahtjev za prijem u Europsku uniju njezinom izvršnom predsjedniku Grku Theodorosu Pangalosu. Mjesec dana prije drugih demokratskih parlamentarnih izbora nakon pada komunističkog režima, Mađarska je ocijenila da je došao trenutak da istakne svoju kandidaturu. Premijer Peter Boross naglasio je u parlamentu, koji je dao zeleno svjetlo vladi, da zemlja "ne može propustiti tu povijesnu priliku, jer je ugovor iz Maastrichta ratificiran i stupio je na snagu a zemlje članice EU mogu se pozabaviti novim kandidaturama". Mađarske težnje podržali su brojni političari u EU, posebno predsjednik Europske komisije Jacques Delors, prilikom svog službenog posjeta Mađarskoj početkom ožujka. "U konsolidiranju prvih gospodarskih uspjeha, nameće se šire otvaranje zapadnoeuropskog tržišta mađarskom izvozu", izjavio je Delors u Budimpešti. Konkretni pregovori o prijemu trebali bi započeti već 1997. a Mađarska bi mogla postati punopravnom članicom EU već 2000. godine, kazao je Boross. Optimizam vlade ne dijele svi čelnici gospodarstva i prema nekim stručnjacima datum 2000. uopće nije realan. Prema riječima šefa Mađarskog društva za gospodarska istraživanja Laszla Molnara, prijem se može predvidjeti tek 2005. godine, najranije, zbog opasnosti od krize gospodarstva. Sa službenom stopom inflacije od 22% 1993. godine, prosječnom kamatnom stopom od 15 do 20%, prošlogodišnjim proračunskim deficitom od 2 milijarde dolara, to jest 7 do 8% BNP-a, Mađarska nije spremna pristupiti Europi, smatra Molnar. Druga slaba točka sadržana je u usporednom gospodarstvu, koje predstavlja oko 25% BNP-a, prema službenim procjenama. Molnar naglašava kako se sustav subvencija poljoprivredi, koja prolazi kroz loše razdoblje, mora prilagoditi onom EU, jer poljoprivredni proizvodi EU, jeftiniji, bili bi ozbiljna konkurencija onima iz Mađarske, a isto bi tako bilo s industrijom. Izvoz poljoprivrednih proizvoda EZ u Mađarsku udvostručen je između 1989. i 1993. godine. (Hina) bnš bnš 010706 MET apr 94 010706 MET apr 94