KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Prihvaćanje Washingtonskog sporazuma na crti je koju je hrvatska politika provodila od prvoga dana, kazao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj konferenciji za novinare. "Hrvatska državna politika i moja osobna politika zapravo je dosljedno pripremala takvo rješenje", kazao je predsjednik Tuđman. "Usprkos tome što su preliminarni sporazum u Washingtonu i u zemlji i u svijetu svi ljudi dobre volje i svi odgovorni politički čimbenici primili ne samo s razumjevanjem nego s ocijenom važnosti takvog sporazuma za okončanje rata, za stvaranje preduvjeta za trajni mir na ovom prostoru, za stvaranje novog međunarodnog poretka, ima onih koji ili zbog politikanstva ili zbog nerazumjevanja ili zlonamjernog tumačenja žele omalovažiti taj sporazum ili mu pripisati značajke koji on nema", ukazao je dr. Tuđman. Pritom je napomenuo da su glavne zamjerke da to znači zaokret u dosadašnjoj hrvatskoj državnoj politici i politici hrvatskog predsjednika te da je Hrvatska time prihvatila diktat SAD-a. Odbacujući te zamjerke predsjednik Tuđman je kazao da je hrvatska državna politika i njegova osobna dosljedno pripremala takvo rješenje, kao što je preliminarni sporazum. On je pritom podsjetio da je predstavnicima hrvatskog naroda i HDZ-a u BiH predlagao da hrvatski narod u BiH sudjeluje na referendumu za samostalnost BiH. Poslije toga, istaknuo je, "nismo mi, tek tako, kao što to neki govore, baš prihvaćali i potpisivali sve što nam se tobože nuđalo, nego smo tražili rješenja koja bi bila u interesu hrvatskog naroda u cjelini, Hrvata u BiH i hrvatske države pa i međunarodne zajednice radi stvaranja mira na tlu bivše Jugoslavije i u ovom dijelu jugoistočne Europe". Dr. Tuđman je također podsjetio da je s hrvatske strane predlagano i poticano kantonalno uređenje, potom uređenje BiH kao zajednice provincija, a zatim podržano rješenje predloženo u okviru Europske konferencije o bivšoj Jugoslaviji o uređenju BiH kao unije triju republika. "U tom sklopu rješavanja krize mi ne samo da nismo bili pasivni promatrači, nego smo bili aktivni čimbenici i subjekti za pronalaženje takvog rješenja koje bi sačuvalo BiH, ali koje bi bilo i u interesu hrvatskog naroda u BiH i hrvatskog naroda u cjelini i u interesu zaštite strateških interesa hrvatske države", istaknuo je hrvatski predsjednik. Budući da se odlagalo rješenje, a hrvatski je narod bio suočen najprije sa srpskom agresijom a potom su se i Muslimani, dijelom zbog uticaja ekstremističkih elemenata, okrenuli protiv Hrvata, mi smo za sve vrijeme pomagali i organiziranje hrvatskog naroda u BiH tako da on može pružiti otpor agresiji i osigurati hrvatske interese, kazao je dr. Tuđman navodeći da se prema tome potpomagalo i stvaranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne nasuprot izdvajanju tzv. srpske republike i nasuprot povremeno jasno izraženoj težnji muslimanskog vodstva da stvori nezavisnu muslimansku državu u BIH. "Nije riječ", zaključio je predsjednik Tuđman, "ni o kakvom zaokretu nego upravo o dosljednoj politici koju je hrvatska većinska stranka u BiH provodila i koju je provodilo hrvatsko državno vodstvo i ja osobno". Odgovarajući na zamjerke da je hrvatska time prihvatila diktat SAD-a i "tobože prodala svoje interese za nekoliko milijuna dolara", dr. Tuđman je kazao da je "hrvatska državna politika odveć dosljedna da bi prihvaćala bilo kakav diktat i da bi se prodavala za bilo koju sumu novaca". Hrvatska je politika, po njegovim riječima, s velikom zahvalnošću prihvatila angažiranje SAD-a i europskih država te značajnim ocijenila dogovor što su ga SAD postigle s glavnim europskim državama i preuzele inicijativu da bi se došlo do takvog rješenja kao što je preliminarni sporazum. "Washingtonski sporazum o stavaranju hrvatsko-bošnjačko-muslimanske federacije u BiH i o stupanju federalne BiH u konfederalni savez s Hrvatskom nije nikakav diktat nego je na crti politike koju smo provodili, koja je bila i ostaje u interesu hrvatskog naroda u cjelini i hrvatske države", naglasio je predsjednik Tuđman. Zamoljen da komentira veliku pozornost svjetskih medija o Washingtonskom sporazumu predsjednik Tuđman je rekao da je to dokaz da je 'jugoslavenska kriza' prijetila proširenjem rata, da je objektivno bosanskohercegovačka kriza jedana od najzamršenijih u današnjem svijetu i da su međunarodni čimbenici, došli do spoznaje da je taj sporazum korak ka izlasku iz ratne krize koja je prijetila ne samo proširenjem ratnog razračunavanja nego i sukobom civilizacija. Na upit o nekim srpskim komentarima koji kažu da je Hrvatska "time odigrala pobjedničku kartu te održala lekciju Srbima kako se brane nacionalni interesi", dr. Tuđman je kazao da za ove srpske komentare do sada nije čuo no, dodao je, "očito da i tamo ima ponekad razbora da se stvari ocjenjuju onako kako bi se trebale ocjenjivati". Upitan kako komentira to što se Alija Izetbegović još nije očitovao o Washingtonskom sporazumu, predsjednik Tuđman je kazao kako drži da se Alija Izetbegović morao usuglasiti s Harisom Silajdžićem prije nego što je Silajdžić stavio potpis na taj sporazum. "Zašto se Alija Izetbegović još nije izjasnio javno možda se može tražiti u obrazloženju da ovoga puta Izetbegović nije tako brz kao što je bio u prethodnim traženjima rješenja, u kojima je ponekad bio nedosljedan, te u pokušajima da se ponekad i na Hrvatsku prebaci odgovornost zbog toga što je došlo do sukoba između Hrvata i Muslimana. Držim da je vrlo bitno da se Izetbegović usuglasi sa sporazumom", kazao je predsjednik Tuđman. Istaknuo je kako je u razgovorima koje je vodio s Alijom Izetbegovićem, Izetbegović bio suglasan o potrebi zajedništva Hrvata i Muslimana u BiH, o čemu su, po riječima dr. Tuđmana, bili potpisivani javni i tajni sporazumi. Odgovarajući na pitanje da li će u Hrvatskoj biti raspisan referendum o konfederaciji između Hrvatske i BiH hrvatski je predsjednik kazao da će referendum svakako biti raspisan jer to predviđa hrvatski Ustav. Na upit o mogućnosti da se toj konfederaciji priključi i SRJ predsjednik Tuđman je odgovorio: "Mislim da takvog referenduma u Hrvatskoj biti neće". Dodao je da Hrvatska i dalje ostaje na crti potrebe normalizacije odnosa Hrvatske sa Srbijom. Upitan da li bi bilo konfederacije sa BiH ako bi i bosanski Srbi ušli u fedaraciju BiH, Predsjednik Republike je rekao da se ne bi upuštao u takva nagađanja. Napomenuo je također da referendum o konfederaciji između BiH i Hrvatske neće biti proveden dok se o budućem ustroju BiH ne izjasne i bosanski Srbi. Odgovarajući na pitanje što će biti s bosanskom Posavinom, predsjednik Tuđman je istaknuo da je taj teritorij predviđen kao hrvatski kanton. To pitanje, nastavio je, uređivat će se u cjelini ponuđenih rješenja između Hrvata i Muslimana, pa i Srba u BiH. Na upit o napisima u srpskom tisku o "skorašnjem dolasku u Zagreb predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, ili alternativno, njegovom odlasku u Beograd", predsjednik Tuđman je opovrgao te navode. "Hrvatska otvara ured u Beogradu da bi smo ostvarili normalizaciju odnosa sa Srbijom, koja je u interesu hrvatskog naroda da bi smo što prije uključili hrvatske teritorije pod zaštitom mirovnih snaga u ustavno-pravni poredak Hrvatske", kazao je dr. Tuđman. Naglasio je da je normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije također pretpostavka za stvaranje novog međunarodnog poretka na tlu bivše Jugoslavije. To je bila i ostaje hrvatska politika, a to je i politika europskih i svjetskih čimbenika, rekao je dr. Tuđman. Što se tiče odlaska u Beograd ili pak dolaska Miloševića u Zagreb, predsjednik Tuđman je kazao da je preduvjet za to normalizacija odnosa, priznanje Hrvatske u njenim granicama. "Pozdravio bi taj susret, ali samo pod uvjetom da prethodno dođe do mirnog rješenja, uključenja hrvatskih teritorija u ustavno-pravni poredak Hrvatske", zaključio je dr. Tuđman. "Položaj Srba u Hrvatskoj određen je hrvatskim Ustavom i Ustavnim zakonom o manjinama", kazao je predsjednik Tuđman odgovarajući na pitanje kako komentira izjave čelnika SNS-a da Srbi u Hrvatskoj neće pristati da budu nacionalna manjina. Na pitanje tko jamči da će okupirana područja biti vraćena u ustavno-pravni poredak Hrvatske, dr. Tuđman je podsjetio na izjave najodgovornijih svjetskih čimbenika, a posebno je istaknuo jamstvo Ujedinjenih naroda koji u svim rezolucijama, sa zaključnom Rezolucijom 871., potvrđuju i jamče teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Komenirajući razgovore o sukcesiji bivše Jugoslavije, predsjednik Tuđman je ocijenio da su delegacije bivših jugoslavenskih republika, od Slovenije do Makedonije, u tim razgovorima došle dosta daleko u razjašnjavanju bitnih pitanja, za razliku od srpskog izaslanstva koje je opstruiralo pregovore o sukcesiji. Svima je jasno, kazao je, da se ti razgovori ne mogu odugovlačiti u nedogled, jer bi to značilo da Srbija može raspolagati sa sredstvima koja su bila u vlasništvu bivše Jugoslavije. U svezi s tim, dr. Tuđman je rekao da se sada postavlja i vrlo praktično pitanje, obzirom da UNPROFOR u BiH pod svoju kontrolu uzima jedan dio teškog naoružanja. Bilo bi vrlo svrsishodno da to naoružanje ne dođe ponovo u ruke agresoru, već da se uništi ili pak stavi na rasplaganje drugima. "Osobno bih bio za uništenje ili financijsko rješavanje tog dijela sukcesije", istaknuo je dr. Tuđman. Zamoljen da komentira napade srpskog agresora na Gospić, predsjednik Tuđman je istaknuo da u srpskim redovima ima onih koji se suprostavljaju mirnom rješenju krize i na svim razinama žele izazvati nastavak rata. Komenitrajući skorašnji posjet ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granića Moskvi, predsjednik Tuđman je kazao da ga smatra nastavkom pozitivne ruske politike, odnosno činjenice da Rusija nije jednostrana i samo na strani Srbije već da su njezina politička opredjeljenja i stavovi usaglašeni s Europskom unijom i ostalim svjetskim čimbenicima. Također je kazao da se Vlada Ruske Federacije izjasnila za cjelovitost i integritet Hrvatske. Odgovarajući na pitanje o pripremi turističke sezone, dr. Tuđman je rekao da hrvatska Vlada već radi na pripremi sezone, te ocijenio da je Washingtonski sporazum imao pozitivnih odjeka na turističkom sajmu u Berlinu. "Sigurno će oživotvorenje tog sporazuma bitno uticati ne samo na oživljavanje nego i na razvjanje turističkog prometa u Hrvatskoj na daleko većoj razini od dosadašnje", kazao je. Na kraju današnje press konferencije predsjednik Tuđman je, odgovarajući na pitanje o zbivanjima u Hrvatskom nogometnom savezu, istaknuo da ga ta zbivanja zanimaju samo u onom smislu da se hrvatski šport postavi na zdrave noge, da hrvatska nogometna reprezentacija i hrvatski klubovi dolično predstavljaju Hrvatsku u svijetu. (Hina) šhs bn ds 071625 MET mar 94 071625 MET mar 94