USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (6)

ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - VII. MEĐUNARODNI ODNOSI Članak 1 Međunarodni odnosi Federacije temelje se na međunarodnom identitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i kontinuitetu Republike Bosne i Hercegovine. Članak 2 Međunarodni odnosi Federacije temelje se na poštovanju međunarodnog prava i obveza iz međunarodnih ugovora te na načelu da se međunarodni sporovi moraju rješavati mirnim putem. Članak 3 Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi glede Federacije te opća pravila međunarodnog prava čine dio zakona Federacije. U slučaju nespojivosti međunarodnog ugovora i zakona, prevladava ovo prvo. Članak 4 (1) Međunarodne ugovore i druge sporazume potpisuje i ratificira u ime Federacije predsjednik Federacije. Oni za Federaciju stupaju na snagu jedino ako ih je odobrilo zakonodavno tijelo Federacije, ukoliko zakonodavno tijelo ne donese zakon da za određene vrste sporazuma nije potrebno to odobrenje. (2) Predsjednik Federacije, na savjet Predsjednika Vlade, može otkazati međunarodne ugovore ili sporazume ukoliko to dopušta međunarodno pravo, a dužan je to učiniti ako tako zahtijeva zakonodavno tijelo Federacije. VIII. IZMJENE I DOPUNE USTAVA Članak 1 (1) Izmjene i dopune Ustava može predlagati predsjednik u suglasnosti s potpredsjednikom, Vlada, Zastupnički dom većinom glasova, ili većina hrvatskih i bošnjačkih izaslanika u Domu naroda. (2) O predloženim izmjenama i dopunama Ustava ne može se voditi završna rasprava ni u jednom Domu federalnog zakonodavnog tijela prije isteka roka od dva tjedna nakon što su prvi put iznesene. (3) Da bi se predložene izmjene i dopune usvojile potrebna je većina; (a) u Domu naroda, obična većina, što uključuje većinu bošnjačkih izaslanika i većinu hrvatskih izaslanika; (b) u Zastupničkom domu, dvotrećinska većina. Članak 2 Nikakve izmjene i dopune Ustava ne mogu ukinuti ni umanjiti bilo koje pravo ili slobodu navedenu u poglavlju II.A, niti izmijeniti postojeći članak. IX. PRIHVAĆANJE USTAVA I NJEGOVO STUPANJE NA SNAGU TE PRIJELAZNE MJERE Članak l (1) Ustavotvorna skupština, sastavljena od zastupnika izabranih na izborima 1990. u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine s još uvijek važećim mandatom, prihvatit će i proglasiti Ustav Federacije. (2) Za prihvaćanje Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Ustavotvornoj skupštini, uključujući konsenzus između poslanstva hrvatskog naroda, sastavljenog od svih zastupnika hrvatske narodnosti i poslanstva bošnjačkog naroda, sastavljenog od svih zastupnika bošnjačke narodnosti. (3) Ovaj Ustav stupa na snagu u ponoć onoga dana kad ga prihvati Ustavotvorna skupština. Članak 2 (1) Ustavotvorna skupština: (a) prihvaća ovaj Ustav u skladu sa člankom IX.1; (b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, potpredsjednika i Vladu, prema odredbama članka IX.3 (3); te (c) donosi izborni zakon za prijelazno razdoblje, u skladu sa Člankom IX.3 (4) i Člankom IX.4. (1). (2) Svo zakonodavstvo koje usvoji Ustavotvorna skupština ostaje na snazi tek do isteka pet mjeseci nakon što je po prvi put sazvano Zakonodavno tijelo Federacije, ukoliko ga to Zakonodavno tijelo ponovno ne potvrdi. Članak 3 (1) Dok se po prvi put ne sazove Zastupnički dom, njegove funkcije po ovom Ustavu obavlja Ustavotvorna skupština iz članka 1 (1). (2) Dok se po prvi put ne sazove Dom naroda, njegove funkcije po ovom Ustavu obavljat će Ustavotvorna skupština. Kod odlučivanja za koje je izričito potrebno glasovanje bošnjačkih i hrvatskih izaslanika, smatra se da glasovanja članova Bošnjaka te Hrvata u Ustavotvornoj skupštini ispunjavaju taj zahtjev. (3) Čim ovaj Ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skupština bira Predsjednika i potpredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka IV.B.2 zajedno s gornjim stavcima (1) i (2). Ti dužnosnici u prijelaznom razdoblju potom imenuju Vladu Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujući odredbe članka IV.B.5 zajedno s gornjim stavkom (1), kao i suce sudova Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujući odredbe članka IV.C.6 (b). Predsjednik i potpredsjednik u prijelaznom razdoblju te članovi Vlade u prijelaznom razdoblju obavljaju funkcije odgovarajućih stalnih dužnosnika po ovom Ustavu dok ih ne zamijene dužnosnici izabrani ili imenovani u skladu s člankom IX.4 (2). (4) U roku od trideset dana od stupanja na snagu ovoga Ustava ustanovljuju se kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznom razdoblju, koja se sastoje od po pet pripadnika svake općinske skupštine, koje između sebe biraju članovi svake takve skupštine izabrani na izborima 1990. s još uvijek važećim mandatom. Ta zakonodavna tijela u prijelaznom razdoblju u roku od 10 dana biraju sva druga prijelazna tijela u skladu s ovim Ustavom. (5) Nakon stupanja na snagu ovoga Ustava, članovi svake pojedine općinske skupštine izabrani 1990. s još uvijek važećim mandatom u najkraćem mogućem roku biraju općinska tijela u prijelaznom razdoblju u skladu s ovim Ustavom. Članak 4 (1) Izbori za Zastupnički dom i Dom naroda održavaju se u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog Ustava, a za kantonalna zakonodavna tijela i općinska upravna vijeća u roku od pet mjeseci nakon stupanja na snagu ovog Ustava. Tim izborima ravna zakon kojega treba usvojiti Ustavotvorna skupština većinom glasova, uključujući većinu zastupnika Bošnjaka i većinu zastupnika Hrvata, a nadziru ih Ujedinjeni narodi i KESS. (2) U roku od dva tjedna nakon što se po prvi put sazove svaki od domova Zakonodavnog tijela Federacije, isti biraju Predsjednika i potpredsjednika Federacije. U roku od dva tjedna nakon toga izbora, Predsjednik u suglasju s potpredsjednikom imenuje Vladu, a Zastupnički dom odmah razmatra ta imenovanja. (3) Na javne dužnosti u Federaciji ne biraju se osobe osuđene za ratne zločine ili one protiv kojih je pokrenut sudski postupak zbog ratnih zločina. Članak 5 (1) Svi zakoni, propisi i pravosudni poslovnici na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovoga Ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj se ne kose s ovim Ustavom, ukoliko nadležno tijelo vlasti ne odredi drugačije. (2) Svi međunarodni ugovori i drugi sporazumi na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog Ustava ostaju na snazi ukoliko ih ne opozove Predsjednik prema članku VII.3(29). Članak 6 Sve osobe na nekoj vladinoj funkciji u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog Ustava zadržavaju tu funkciju dok ih se ne smijeni s nje u skladu s odgovarajućim zakonom, ili pak dok se ta funkcija ne ukine. Članak 7 Objavljeni rezultati popisa pučanstva iz 1991. trebaju se na odgovarajući način koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke. Članak 8 Svi aktualni postupci pred sudovima ili upravnim tijelima koji djeluju na području Federacije na dan stupanja na snagu ovog Ustava nastavljaju se ili ih se prenosi na druge sudove ili tijela koja se imaju ustanoviti prema ovom Ustavu, u skladu sa zakonodavstvom koje određuje ovlasti tih sudova ili tijela. Članak 9 Slijedeće odredbe u svezi s određenim prijelaznim međunarodnim mjerama primjenjuju se na razdoblja navedena kako slijedi: (a) Dok Federacija ne usvoji poslovnik predviđen člankom IV.C.3, sudovi Federacije mogu primjenjivati pravila koja se ne kose s ovim Ustavom. (b) Tijekom prijelaznog razdoblja predsjednik Vrhovnog suda može sklapati dogovore s odgovarajućim međunarodnim tijelima radi obavljanja funkcija koje se ovime dodjeljuju pravosudnoj policiji. (c) Tijekom prvih pet godina nakon stupanja Ustava na snagu, trojicu sudaca Ustavnog suda, iz redova stranaca koji nisu državljani nijedne susjedne zemlje, imenovat će predsjednik Međunarodnog suda pravde nakon konzultacije s Predsjednikom i Potpredsjednikom Federacije. (d) (i) Sud za ljudska prava djeluje u okviru mehanizma kojega je ustanovilo Vijeće Europe rezolucijom 93 (6) svojega Ministarskog odbora, s tim da se ta rezolucija može povremeno mijenjati i dopunjavati sve dok ostaje primjenjiva na Federaciju. (ii) Sud za ljudska prava u početku se treba sastojati od sedam sudaca, od kojih će trojica biti imenovana i obnašati dužnost u skladu s odredbama članka IV.C.6. Ministarski odbor Vijeća Europe imenuje četvoricu sudaca Suda u skladu s gore navedenom rezolucijom. Ti suci trebaju biti stranci koji nisu državljani nijedne susjedne države. (iii) Ukoliko Sud zaključi da mu je za rad potrebno sudjelovanje više sudaca kako bi se izbjeglo nepotrebno zavlačenje predmeta, njegov predsjednik sklapa dogovor s Vijećem Europe o imenovanju dodatnih sudaca, u skladu s gore navedenim omjerom domaćih i inozemnih sudaca. (e) tijekom razdoblja ne manjeg od tri godine te u svakom slučaju dok Zakonodavno tijelo Federacije ne usvoji zakon u svezi s imenovanjima ombudsmana, iste imenuje te ih može smijeniti Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) nakon konzultacije s Predsjednikom i potpredsjednikom Federacije. Članak 10 Ovaj Ustav primjenjuje se u sarajevskoj oblasti i gradskoj općini Mostara dok su pod međunarodnom upravom, ako drugačije ne odluči međunarodni upravitelj, koji ne smije odstupati od poglavlja o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Predsjednik Federacije tijekom razdoblja međunarodne uprave konzultira se s upraviteljima glede olakšavanja pune primjene ovog Ustava u tim općinama čim se to razdoblje okonča. Članak 11 (1) Skupština Republike Bosne i Hercegovine izabrana 1990. nastavlja raditi s odgovornostima navedenim u Ustavu Republike, dok se ne postigne i provede konačni mirovni sporazum glede Bosne i Hercegovine. (2) Predsjedništvo i vlada Republike Bosne i Hercegovine zadržava svoja ovlaštenja po postojećem Ustavu Bosne i Hercegovine dok se konačni mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini ne postigne i provede, uz pretpostavku da te ovlasti ne smiju utjecati na bilo kakve vladine ovlasti utvrđene ovim Ustavom. (3) Dok se ne izaberu privremeni federacijski, kantonalni i općinski dužnosnici u skladu s Člankom IX.3 Ustava, sadašnja administrativna organizacija ostat će na snazi u okviru Federacije, osim u općini grada Mostara kojim će upravljati upravitelj Europske unije kroz razdoblje od dvije godine. DODATAK INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA KOJE VALJA UKLJUČITI U USTAV FEDERACIJE 1. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. 2. Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. 3. Ženevske konvencije I-IV o zaštiti žrtava rata iz 1949. i ženevski protokoli I-II iz 1977. 4. Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. te Protokoli uz nju. 5. Konvencija u svezi sa statusom izbjeglica iz 1951. te protokoli iz 1966. 6. Konvencija o državljanstvu udanih žena iz 1957. 7. Europska socijalna povelja iz 1966. i Protokol 1 u dodatku 8. Konvencija o smanjenju broja osoba bez državljanstva iz 1961. 9. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. 10. Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima iz 1966. i neobavezni Protokoli iz 1966. i 1989. 11. Međunarodni ugovor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. 12. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979. 13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije temeljene na vjeri ili uvjerenju iz 1981. 14. Konvencija protiv mučenja i drugog okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1984. 15. Europska konvencija o sprečavanju mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1987. 16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989. 17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji iz 1990. 18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Dio IV. iz 1990. 19. Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o pravima manjina, stavci 10-13, iz 1990. 20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje su pripadnici nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičnih manjina iz 1992. 21. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima iz 1992. Uvrstiti na kraju Ustava: Mi, šefovi delegacija Prijelaznog odbora visokih dužnosnika, potvrđujemo gornji tekst Ustava koji je izrađen i dogovoren na našem sastanku u Beču od 4. do 14. ožujka 1994. Ovime se obvezujemo predložiti ovaj Ustav na odobrenje ustavotvorne skupštine, kako je izloženo u Poglavlju IX uz našu uzajamnu suglasnost. Haris Silajdžić Krešimir Zubak 18. ožujka 1994. (Hina) pis mć 191354 MET mar 94 191354 MET mar 94