PREGOVORI O PRIMANJU NORVEŠKE OTVORILI NOVU KRIZU U EUROPSKOJ UNIJI

BRUXELLES, 9. ožujka (Hina/Reuter) - Nepuna četiri mjeseca nakon stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta, Europska je unija suočena s novom krizom vezanom za ambiciozne planove primanja četiri nove članice u svoje redove. Pregovori vođeni s ciljem da se utanače i uvjeti primanja Norveške u članstvo, nakon što je ta procedura prošloga tjedan uspješno okončana potpisima Švedske, Finske i Austrije, naišli su na prepreke izražene u španjolskom i britanskom neslaganju oko ribolovnih kvota i broja glasova u Ministarskom vijeću EU za buduću članicu. "Ono što manjka jest politička volja da se zaključe pregovori, a ja stvarno ne mogu shvatiti zašto", izjavio je nakon prekida trodnevnih pregovora grčki ministar za europske poslove Theodor Pangalos, čija zemlja predsjedava Unijom. Norveški pregovarači ostavljeni su sinoć po strani, dok su se ministri vanjskih polsova Dvanaestorice upustili u raspravu oko ribolovnih kvota i pitanja treba li zbog primanja četiri nove članice pristupiti prilagođavanju sustava glasovanja, poglavito glede minimalnog broja glasova potrebnih za blokiranje odluka koje se donose kvalificiranom većinom. (Ministarsko vijeće, kao izvršni organ EU, svoje odluke donosi većinom glasova, a kada je za donošenje odluka Vijeća potrebna kvalificirana većina, glasovi njegovih članova izračunavaju se na sljedeći način: Njemačka 10, Francuska 10, V. Britanija 10, Italija 10, Španjoska 8, Belgija 5, Grčka 5, Nizozemska 5, Portugal 5, Danska 3, Irska 3 i Luxemburg 2.) Ministri vanjskih poslova EU sastat će se sljedećeg utorka kako bi pokušali razriještiti nesuglasice, no postojeći spor ukazuje na različita gledanja na budućnost Unije unutar njezinih redova. Suprotstavljena gledišta najjasnije odražavaju federalistička Njemačka s jedne strane i Velika Britanija s druge strane, koja teži što samostalnijoj poziciji, iako se i jedna i druga zalažu za proširenje Unije. Njemačka se zalaže da sustav glasovanja, nakon primanja novih članica bude izmijenjen tako da se najmanji broj glasova s kojima se može blokirati odluka u Ministarskom vijeću podigne sa sadašnjih 23 na 27, dok se britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd s istom odlučnošću zalaže protiv toga, pravdajući to argumentom smanjivanja britanskog utjecaja u odlučivanju. "Obvezni smo kazati da neke zemlje na proširenje gladaju kao na alat s kojim će komplicirati stvari ili čak paralizirati Europsku uniju", kazao je novinarima francuski ministar za europske odnose Alain Lamassoure. Politički analitičari ukazuju i na činjenicu da predstojeći izbori za Europski parlament u nekim članicama doprinose razlozima sadašnjeg spora, pa tako primjerice vladajuća Konzervativna stranka u Velikoj Britaniji s velikom zebnjom očekuje predstojeće izbore, budući da ih glasači, kao i lokalne izbore, često koriste za izražavanje nezadovoljstva vladajućom strankom, tako da raspravu o sustavu odlučivanja u EU koristi za pridobijanje kako glasača tako i snažne antieuropske frakcije u vlastitim redovima. (Hina) dh sd 090943 MET mar 94 090943 MET mar 94