SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-PROMET

Nadnaslov:Planovi novih puteva europskog prometnog krvotoka Naslov: Zagreb ulazi u europsku cestovnu mrežu Podnaslov:Baveći se pitanjima bolje prometne povezanosti Zapada sa srednjom i istočnom Europom obzirom na postojeće ratne prilike na prostoru bivše Jugoslavije, talijanski tisak piše o najnovijim europskim planovima razvitka prometne mreže prema kojima bi i Zagreb u najskorije vrijeme trebao biti bolje prometno povezan sa zapadnom Europom Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR RIM - Prema najnovijim europskim planovima razvitka prometne mreže i Zagreb bi u najskorije vrijeme trebao biti povezan suvremenom auto-cestom i željezničkom prugom sa zapadnim dijelom Europe. O tome je ovih dana pisao talijanski list "Sole 24 ore". Rat u bivšoj Jugoslaviji znatno je izmijenio europski prometni krvotok. Budući da je Srbija pod embargom glavni promet iz Grčke i Turske ide preko Italije. Trajektima se prevoze vlakovi i kamioni do talijanske luke Brindisi, koji zatim nastavljaju put prema Europi Apeninskim poluotokom. Zbog toga se predviđa daljnja modernizacija cestovne i željezničke mreže od Brindisija do pravca Torino-Milano-Trst. Taj pravac T-M-T će biti budućom osovinom novog zapadno-istočnog europskog pravca. "Padska nizina će biti velika osovina Zapad-Istok za kopneni promet. Ta osovina će biti povezana s najvažnijim lukama u blizini srednje Europe. Posebno su zanimljivi planovi razvitka auto-cesta", piše "Sole 24 ore". Iz Trsta bi se pravac nastavljao preko Slovenije do Madžarske. Zapravo bi ta padska osovina trebala podnijeti dva glavna pravca, kako piše talijanski list. "Prvac Zapad-Istok povezuje Španjolsku, Francusku, Italiju, Sloveniju, Madžarsku i Rusiju. Pravac Sjever-Jug povezuje Njemačku, Austriju, Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku i Tursku", piše "Sole 24 ore" dodajući da talijanski, njemački i austrijski stručnjaci izrađuju plan korisnosti. Iz ovog se vidi da je iz projekta isljučena Srbija, što znači da europski industrijalci predviđaju da se još za duže vrijeme ne računa na ulazak te države u europske tokove. A, evo gdje se prema tim planovima nalazi Hrvatska. Međunaslov: Osovinom Torino-Milano-Trst ka srednjoj i istočnoj Europi "U svojim osnovnim crtama plan predviđa korištenje nekih postojećih autocestovnih pravaca, oko 90 kilometara u Sloveniji, i od dijela pravca Trst-Ljubljana išlo bi se s jednim krakom prema Austriji, a drugim prema Zagrebu, kako bi se došlo do Beča s jedne i Budimpešte s druge strane. Zatim bi se nastavilo prema Kijevu", piše "Sole 24 ore" dodajući da je u Italiji za izradu plana iskoristivosti cesta kroz Sloveniju izdvojeno dvije milijarde lira, te iz europskih fondova još 400 milijardi ECU-a. Prema pokazateljima iz 1990. godine, odnosno prije izbijanja rata u bivšoj Jugoslaviji, koji se uzimaju kao vjerodostojniji jer će po završetku sukoba na tome prostoru najvjerojatnije promet doći ponovo na tu razinu, pravcem preko Slovenije išlo je 4,9 milijuna tona robe, od kojih samo za prostor današnje Slovenije čak dva milijuna tona. Kada se znaju ti podaci onda je vrlo lako shvatljivo i zašto talijanska diplomacija nastoji iz balkanskog kaveza izvući Sloveniju i Hrvatsku. I iza ponašanja diplomacije treba tražiti neke gospodarske razloge. Nije Italija sada postala glavnim posrednikom u privlačenju Hrvatske i muslimansko-hrvatskog dijela Bosne samo pod utjecajem SAD-a, već je tu ulogu preuzela, vjerojatno, i po nagovoru svojih privrednika. Ne samo što će osovina Torino-Milano-Trst pokretati veliki privredni stroj toga prostora, nego će preko nje talijanski poduzetnici moći prodrijeti prema zemljama središnje i istočne Europe gdje se otvara golemo tržište. Tvrtke kao što je Fiat, koji osim automobila proizvodi i vlakove velikih brzina, pruge itd., itekako su zainteresirane za projekte prometnog razvitka. Sadašnji ministar vanjskih poslova Italije, Beniamino Andreatta, premda je iz Bologne, kandidira se na parlamentarnim izborima što će se održati 27. ožujka u regiji Furlaniji-Julijskoj krajini, dakle onoj koja ima naveći interes za suradnju sa Slovenijom i Hrvatskom. Otuda, vjerojatno, i sve veća Andreattina pažnja prema tim državama i nastojanje da one postanu europskijima. (Hina) br 251133 MET feb 94 251133 MET feb 94