IZBOR IZ HRVATSKOGA TISKA 17. VELJAČE

ZAGREB, 17. veljače (Hina) - VJESNIK: Č i t a j t e Ž i r i n o v s k o g! Stjepo Martinović u uvodniku podsjeća na susret grčkog ministra vanjskih poslova s Miloševićem i njegovu najavu da će zahtijevati hitno sazivanje Ministarskog vijeća ES - kako bi se spriječili zračni napadi na Srbe oko Sarajeva. Zatim spominje Ratka Mladića koji je poručio da neće prepustiti narod "fanatičnim muslimanskim postrojbama", pa stoga predaje po dva-tri topa postrojbama UN, "taman koliko generalu Roseu treba da bi mogao izvijestiti kako 'proces napreduje'. Povrh svega, pak, u globalnoj se (si-en-en-iziranoj) javnosti stvara dojam da rasplet rata u BiH, razrješenje 'jugoslavenske krize' i sudbina regionalne stabilnosti ovise samo o tome hoće li Srbi uskladištiti dovoljno rashodovane artiljerijske krame - ili će ih NATO ipak morati potprašiti oštrim streljivom - a zaboravljaju se uzroci, 'fenomenologija' i ciljevi srpskog razvaljivanja Bosne i Hercegovine, kao (uostalom) i gotovo cijele 'bivše SFRJ'", upozorava Stjepo Martinović. U nastavku Martinović ističe kako je Grčku zabrinula mogućnost da intervencija NATO izazove širenje rata na Balkanu, dok "Jeljcin teškom mukom pristaje da NATO udari po onima 'koji ugroze sigurnost snaga UN'. Kako je, međutim, Grčka brinula o miru na Balkanu dok su Srbi punim žarom ubijali i razarali po Hrvatskoj i BiH i zašto se ruski Predsjednik nije uzbuđivao zbog ugrožavanja sigurnosti stotina tisuća 'ne-unproforskih' žrtava srpske koljačke neurastenije?!" - pita Martinović, zaključujući: "Danas, kad Zapad priznaje da je gadno pogriješio kasnim iščitavanjem karaktera srpskog rata, u još bi tragičnijim greškama potonuo kad bi uvažio grčko-rusku tjeskobu nad zločinačkim strojem oko Sarajeva i propustio (posljednju!) prigodu da slomom oružja memorandumske ekspanzije presiječe pravoslavnoj lavini put prema toplomu moru. Ili u Washingtonu, Londonu, Parizu... zaista nitko nije pročitao meinkampfovski 'Posljednji korak na jug' Vladimira Žirinovskog?" VEČERNJI LIST: O d l u k a p a d a u S a r a j e v u U komentaru o odnosu Rusije prema ultimatumu NATO-a bosanskim Srbima Frane Plančić piše kako se ona trudi da ga obezvrijedi i upozorava na nekoliko posljednjih dana "kada je utemeljena preinačena strategija Moskve prema Zapadu". Prvi znak te preinake Plančić vidi "u pljuskama što ih je Jeljcin udijelio britanskom premijeru Majoru" prilikom njegova posjeta Moskvi uz ocjenu kako je mogao proći i gore "da je Moskva iskoristila svu christopherovštinu američke vanjske politike. SAD, naime, upravo otvaraju frontu prema Japanu (vrhunac christopherovštine), i to u trenutku kad im najozbiljnije prijeti ruska, NATO i UN fronta", pojašnjava Plančić. Napominjući kako je novopostavljeni cilj Moskve "najjasnije izrekao upravo Čurkin, tvrdnjom kako Moskva nije uz Srbiju, ali ima poseban kanal s Beogradom, kao što Njemačka ima sa Zagrebom, a Washington sa Sarajevom", novinar komentira: "Naravno da je glavni cilj toga navoda želja Moskve da partnerski sudjeluje u ovoj trodiobi, kao i novim partnerskim diobama drugdje u svijetu. (...) Prizna li Washington takav partnerski status Moskvi, a dosad je nudio samo suradnju, Jeljcin je postigao svoj glavni cilj. Usput i onaj sporedni - obezvređivanje ultimatuma NATO-a jer je postavljen bez aktivnog udjela i pristanka Moskve, kako je upozorio Majora". (...) Ustvrdivši kako odluka "pada u Sarajevu u prvim satima noći istjeka ultimatuma" i kako "nije bitno hoće li tada početi padati bombe ili će se povući srpsko topništvo", Plančić zaključuje: "Jedno i drugo bit će znak da preinačena ruska strategija treba novu preinaku. A u svemu tome posve je beznačajno pitanje nazočnosti ruske postrojbe u Sarajevu u sastavu UNPROFOR-a". VEČERNJI LIST: S r b i j a p r e k o p u t a Komentirajući proces normalizacije odnosa Hrvatske i Srbije, Maja Freundlich, međi inim, piše: "Moramo biti posve svjesni kako smo sa Srbijom sami u ringu. Svi posrednici i posebni izaslanici samo su licemjerna epizoda razjedinjene međunarodne zajednice. U ringu, pak, imamo samo dvije mogućnosti. Ratovati ili pregovarati. I jedno i drugo ima nas dovesti do mira". Nazvavši problem krajina šaljivom predstavom "s kojom će sutra imati posla tek hrvatska policija", novinarka izdvaja okupirana područja i piše: "Dakle, povuče li se Srbija iz tih područja mirnim putem, bit će dobro. Ne povuče li se, i opet će upravo i jedino Srbija biti zemlja protiv koje ćemo morati ratovati za oslobađanje našega tla. Nama preko puta su Srbi i Srbija. Mi smo u ratu", piše dalje novinarka uz komentar kako je normalizacija odnosa samo "nastojanje da se mirno i razumno svatko vrati u granice svoje države". Komentirajući u svezi s tim dolazak Veljka Kneževića, M. Freundlich piše kako je to srpska provokacija - 'hajde, nemojte ga prihvatiti, pa ćemo vas tužiti učiteljici da ste protiv pregovora' - i zaključuje: "Ali, opet, nije li to nama jamstvo kako barem zloglasni Veljko Knežević neće više nikad moći prekoračiti hrvatsku granicu bez osobite, ova put diplomatske, putovnice neke strane države. A i to će moći samo bude li se ovdje dolično ponašao". SLOBODNA DALMACIJA: K a d m o ž e Stanko m o ž e i Veljko... Komentirajući postavljanje Veljka Kneževića za predstavnika SRJ u Hrvatskoj, novinar Marko Marković, navodeći još neke pojedinosti iz Kneževićeve biografije, piše: "Hrvatska politika i njezini nositelji bit će uspješni ako spriječe prolijevanje krvi, a u hrvatske granice vrate okupirana područja. Jedini način da se to ostvari upravo su pregovori". Ocjenjujući kako u pregovorima moramo biti spremni i na neke kompromise, nastavlja: "jedan od njih je i prihvaćanje Veljka Kneževića kao 'šefa ureda za vezu'. Ma koliko to provokacija bila". Uz napomenu da to imenovanje treba gledati i s pozitivne strane, novinar u nastavku piše: "Knežević je Hrvatima pročitana knjiga. Znaju se njegove mogućnosti, znaju se svi njegovi blefovi i strasti, sve njegove zagrebačke veze. Lako ga je imati pod kontrolom". Upozorivši kako bi odbijanje imenovanja u odnosima Hrvatske i Srbije značilo novo zatezanje i odugovlačenje odnosno povratak na početne pozicije, novinar izdvaja povratak Stanka Stojčevića, čovjeka koji je postavio Kneževića. "A Stojčević se vratio kao državljanin Hrvatske i otkupio veliki kadrovski stan, osigurano mu je liječenje u Zagrebu, iako je u hijerarhiji KOS-a zauzimao mnogo višu poziciju nego drug Veljko!" Ustvrđujući kako Knežević u Zagreb dolazi "onako kao što su Hrvati već desetljećima željeli da ih posjeti netko iz Beograda, kao diplomatski predstavnik Jugoslavije (Srbije)", Marković u zaključku piše kako je to "bez obzira na to o kojoj se osobi radi velika pobjeda hrvatske politike i hrvatske diplomacije". NEDJELJNA DALMACIJA: Ujedinjavanje ljevice je pokušaj likvidacije SDP-a! Dubravko Grakalić je razgovarao s čelnikom Socijademokratske partije Hrvatske Ivicom Račanom, koji je zabrinut recentnom političkom situacijom u Hrvatskoj, a kao razlog navodi lošu hrvatsku poziciju u Europi i svijetu. "U nastupu Hrvatska treba mijenjati ono što je kompromitira, obezličuje, ono što je čini ravnopravnim sukrivcem na ovom krvavom Balkanu". Komentirajući hrvatsku politiku prema BiH, Račan kaže kako ona "zna povući dobre poteze, ali s tragičnimi zakašnjenjem. Preispitivanje dosadašnjeg odnosa prema Bosni i Hercegovini, što zabrinjava, više je izraz prisile stranih faktora, nego li autohtone spoznaje o povijesnim interesima hrvatskog naroda i hrvatske države". Upozorava kako "zabrinjavaju dubinski raskoli u hrvatskom korpusu, u nacionalnom, konfesionalnom i političkom smislu". Na pitanje kako ih pojašnjava, Račan kaže: "...izazvan je zbog pogrešne politike koja je vođena u ime hrvatske države prema BiH. (...) Antagonizam u hrvatskom korpusu raste i zbog otvorenih problema i mutne perspektive povratka naših okupiranih područja. Politički antagonizmi u Hrvatskoj ojačali su i kad je vladajuća struktura tragično pogrešno mislila da je prestala potreba okupljanja demokratskih snaga Hrvatske. To se poklapa s likvidacijom Vlade demokratskog jedinstva". O tome snosi li i oporba dio krivnje za takvo stanje, u nastavku čelnik SDP-a kaže: "U takvoj situaciji možda se i oporba nije snašla da se nametne kao respektabilan faktor koji vladajuća struktura ne može ignorirati. Ali, za formuliranje državne politike odgovornost snosi onaj tko je na vlasti", tvrdi Račan. Novinar je primijetio da su gotovo sve hrvatske stranke podijeljene, spominjući mogućnost da konačna pluralizacija donese novi izgled hrvatske političke scene, a Račan napominje kako "fermentacija hrvatske političke scene nije završena", a navodi nekoliko faktora kao osnovu unutarstranačkih raskola: "Prvo, neke političke opcije su preuzete iz inozemstva bez političke i socijalne osnove na hrvatskom tlu. (...) Drugo, politička i socijalna situacija u Hrvatskoj, koja je zabrinjavajuće nepluralistička u smislu izjednačavanja većine ljudi u bijedi, a manjine u raskoši i bahatosti, što ne daju dobru osnovu stabilnoj pluralističkoj sceni. Treće, postoji ambicija vlasti da razbije svaku opozicijsku kritiku svoje politike. Četvrto, previranja u samim strankama rezultat su potrebe za njihovom jačom profilacijom". Ivica Račan tvrdi da je trenutačno SDP ostao bez unutarnjih skandala, "ali počeo se pridruživati ostalima ne toliko po sukobu unutar stranke, koliko po odnosu prema njemu". U nastavku opširno objašnjava stajalište SDP-a prema vladajućoj stranci, ocjenjujući kako je, u cjelini, linija SDP-a bila kontinuirana po tom pitanju. Komentirajući pokušaje ujedinjavanja cjelokupne ljevice, ističe kako to znači marginaliziranje ljevice, a zatim i marginaliziranje i likvidaciju SDP-a. Račan drži da inicijative o ujedinjenju stižu sada jer SDP danas ima "nesumnjiv politički kapital", dakle, "ide u trenutku kad smo revitalizirali svoju strukturu - nitko više ne može reći da smo stranka starih ljudi. Profilirali smo se kao dobra parlamentarna stranka koja na liniji borbe za više socijalne pravde i demokracije kontinuirano, bez demagogije, dokazuje svoju principijelnost. Ispravljamo i nedostatak djelovanja na međunarodnoj sceni..." Čelnik SDP-a je prokomentirao i zahtjeve za njegovim odstupanjem s čelnog mjesta, ali on kaže kako i dalje ostaje na čelu stranke: "Zakulisni manevri trebaju izići na čistinu. Vodstvo kojem sam na čelu završit će preuzetu zadaću na posljednjoj konvenciji i neće odstupiti". Ujedinjenje s Vujićevom strankom Račan ocjenjuje kao čin koji je kvalitetna osnova za organizacijsko okupljanje i šire na ljevici. O međudržavnim odnosima Hrvatske i beogradskog režima, predsjednik SDP-a, među inim, kaže: "Trebat će mnogo vremena da se ti odnosi uspostave na osnovi koja će jamčiti stabilnost na ovom našem trusnom tlu. (...)" (Hina) pp mc 170726 MET feb 94 170726 MET feb 94