SERVIS POSEBNIH NASLOVA LITVA GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Litva: Zaustavljena hiperinflacija i pad proizvodnje Naslov: Oporavlja se litvansko gospodarstvo Podnaslov:S uvođenjem nove valute, litasa, zaustavljena je hiperinflacija i pad industrijske proizvodnje, a realnim se čine predviđanja da će inflacija u 1994. godini iznositi 50 posto. Litva bilježi i pozitivan vanjskotrgovinski saldo, no pozitivna kretanja u gospodarstvu u znatnoj mjeri usporava sporo napredovanje privatizacije, velika nezaposlenost kao i slabo prisustvo stranih ulagača. Piše: Michel VIATTEAU, AFP VILNIUS - S uvođenjem nove valute, litasa, hiperinflacija u Litvi je smanjena i zaustavljen je pad industrijske proizvodnje, no privatizacija teško napreduje, nezaposlenost je velika, a stranih je ulagača malo. "Nadamo se da inflacija neće biti viša od 50 posto u 1994. godini", izjavljuje litvanski ministar gospodarstva Julius Veselka. Cilj se čini realnim s obzirom na rezultate druge polovice 1993. godine, od uvođenja litasa: inflacija je u šest mjeseci smanjena na 38 posto (prema 1160 posto u 1992. godini) i u siječnju 1994. godine realne su plaće po prvi puta rasle brže od inflacije, kako navodi Veselka. Valuta ostaje stabilna na 3,9 litasa za 1 dolar i saldo vanjske trgovine je pozitivan, zahvaljujući ponajviše izvozu na Zapad obojenih metala kupljenih u bivšim republikama SSSR-a, kao i naftnih proizvoda rafiniranih u Mazeikiai. Službeni postotak nezaposlenosti je manji od 2 posto, no ministar gospodarstva procijenjuje stvarnu nezaposlenost na 20 posto, čak i 25 posto. Radi se, prema njegovom mišljenju, o nepredviđenom padu privatizacije: postavši suvlasnici svojih poduzeća, radnici se opiru otkazima iako se gubici gomilaju. Zapadni diplomati u Vilniusu smatraju da postoje brojna neregistrirana radna mjesta u "sivom području" gospodarstva, koja se pojavljuju u vanjskoj trgovini: brojni Litvanci svakodnevno putuju avionom u Tursku ili Emirate kako bi donijeli tkanine ili magentofone. Veselka ocijenjuje da "siva zona" predstavlja i do 30 posto gospodarske aktivnosti zemlje. Međunaslov: Još se čeka na strane ulagače Privatizacija sela dovela je do grubog pada poljoprivredne proizvodnje: kolhozi (kolektive farme) su nestali, bivši seljaci, od kojih su mnogi otišli raditi u grad, ponovo su se prihvatili malih gazdinstava - njihova vezanost na zemlju je "divlja", prema pričanju jednog diplomate - ali oni nemaju ni sredstava, niti su upućeni kako ih učiniti rentabilnim. Litvansko gospodarstvo moglo bi uspješno prihvatiti strani kapital i upravitelje. No na zapadne ulagače dugo se čeka, što Veselka otvoreno pripisuje "primitivnom nacionalizmu" svojih sunarodnjaka. U 1993. godini, govori on, vlada je ukupno potrošila 4.000 dolara za reklamiranje kod mogućih ulagača. Vlasti pokazuju promjenjivo raspoloženje: veliki hotel Lietuva u Vilniusu je načelno bio prodan američkoj grupi Cambridge za deset milijuna dolara, uz 15,5 milijuna dolara ulaganja koji su trebali stići. Pismo o namjerama u tom smislu bilo je potpisano, no zatim je poništeno. U gospodarstvu koje se nalazi u potpunoj tranziciji nemoguće je predvidjeti sve opasnosti: tako je Philip Morris, zahvaljujući kojem je Velika Britanija postala prva zemlja ulagač u Litvi, kupio i razvio tvornicu cigareta u Klaipedi. No tvrtka u Litvi uspijeva prodati samo mali dio proizvodnje, skuplje nego što se plaćaju krijumčarene cigarete koje se posvuda prodaju, doznaje se iz izvora bliskog tom poduzeću. Ono koristi svoje litvanske cigarete za plaćanje svojih radnika u Kazahstanu... (Hina) tm br 151140 MET feb 94 151140 MET feb 94