IZ HRVATSKOGA TISKA

VJESNIK, "Pigmeji" Stjepo Martinović na početku svog komentara u današnjem Vjesniku, pod naslovom "Pigmeji", navodi mišljenje britanskih komentatora o "razlozima tekućeg uozbiljenja balkansko-olujne sprege UN i NATO-a...", upozoravajući kako "...manjak vizije za državnopravno (pre)oblikovanje pacificirane BiH upućuje na dvojben smisao najavljene intervencije". Navodi zatim kako su potpisnici pretpostavljenog raspleta BiH, koji predlažu obnovu njezinom diobom na tri etničke republike, zaboravili barem tri činjenice: prvo, nakon vojnog udara za pregovaračkim stolom će se suočiti "isti 'politički pigmeji' koji su se već naprebacivali šupljih zamisli u prazne riječi; drugo, ključ demilitarizacije Bosne je u razoružanju svih plemensko-stranačkih milicija, kao prvomu i temeljnom uvjetu političkog rješenja; te treće, "u svjetlu Owen-Stoltenbergove odbijenice Komšićevu prijedlogu i osnutka komisije za prebijanje etnički očišćenih područja, autori 'rješavanja' nedvojbeno siju sjeme beskonačnog poravnanja računa balkanski krvavom osvetom". Po Martinovićevu mišljenju, "posežući... za vojnim stvaranjem uvjeta za pronalaženje političkog rješenja središnjeg uzla 'jugoslavenske krize', međunarodni faktori još uvijek mogu vratiti osnove raspleta onim načelnim izvorima koji jamče održivost jednom dovršene, mirne i stabilne, postjugoslavenske arhitekture cijeloga ex-jugoslavenskog prostora. Uzmanjka li im svijesti o odgovornosti, snage i volje za rješenje koje će odoljeti eroziji balkanskih -izama, političke pigmeje neće trebati tražiti samo među mirovnim posrednicima i njihovim su-lakrdijašima u Ženevi", zaključuje komentator. VJESNIK: "Nulta inflacija: prvih sto dana" Ivo Jakovljević u Vjesnikovoj rubrici 'Ekonomski brevijar' naglašava da je Hrvatska danas jedina zemlja u svijetu "koja je izložena stranoj agresiji, tragičnom ratu u susjednoj državi, okupaciji dijela vlastita prostora, financijskoj blokadi i stalnoj prijetnji trgovinskim sankcijama te naposljetku i svim izazovima (i troškovima) tranzicijskog puta iz administrativnog socijalizma, a istodobno - već punih sto dana bez inflacije!" Jakovljević zatim podsjeća na put od dolaska dvojca Valentić-Škegro na čelo Vlade do dezinflacijskog zahvata početkom listopada prošle godine, pa zaključuje: "Dakle, evo krunskog dokaza za monetarističku teoriju i za kvantitativnu teoriju novca, pa i za samu fridmanovsku dogmu da bilo koja inflacija, bilo kada i bilo gdje, i nije drugo nego (ponajviše) monetarna pojava, s emisijskim uzrokom, te da se kao takva djelotvorno, i u posve kratkom roku, može zakočiti - (samo) monetarnim stezanjem". Jakovljević na kraju objašnjava tko osjeća cijenu nulte-inflacije, napominjući kako se najbrže prilagodila većina u privatnom sektoru i u bivšim privatiziranim poduzećima te akteri na sivoj tržnici. "Taj je zaokret u gospodarskoj politici (koji je istodobno i dobar test političkog konsenzusa svih stranaka i ustanova u državi) nedavno uočila i misija MMF-a što je posjetila Hrvatsku. Na Valentićevu timu u Vladi i na Jurkovićevu 'trustu mozgova' u NBH ostaje da započeti posao nastave i dovrše do prvih dana postojanog i pravednog mira", zaključuje Ivo Jakovljević. DANAS, "Zadnji čas za intervenciju" Hrvatski politički tjednik donosi razgovor s austrijskim ministrom vanjskih poslova dr. Aloisom Mockom koji se osvrće na najnovije događaje glede odnošaja europske i svjetske politike prema stanju u Bosni i Hercegovini te u Hrvatskoj. Stoga ministar Mock kaže, kad je u pitanju zaustavljanje rata, da je nasilje "nebrojeno puta eskaliralo baš zbog toga što se nije pokazala dovoljna odlučnost da se agresora zaustavi, da se bombardira uporišta dalekometnoga topništva. (...) Ako se agresija nastavlja, što je bjelodano, Povelja UN predviđa uporabu vojne prisile. (...) Više nema 'briseliranja'. Sada se mora djelovati ili pak priznati da se s tim problemom ne može izići na kraj. (...) Ako bi se pak ponovilo dosadašnje iskustvo, okretanje glave od neprestanoga ubijanja i zlostavljanja civilnoga pučanstva, ponajprije u Sarajevu, koje nalikuje klopki u koju su uhvaćeni njegovi stanovnici, onda je jasno: uvjerljivost svih međunarodnih organizacija, pomagala za zaštitu ljudskih prava i demokratskih načela sve će više nestajati. (...) Posljednji je čas da UN spase svoju čast, da nalože NATO-u poduzimanje svih raspoloživih mjera protiv agresora, kojeg su odavno sve članice KESS-a jasno i razgovijetno identificirale i osudile. (...) Ako međunarodna zajednica iznevjeri BiH i Hrvatsku otvorit će vrata novim krvoprolićima. Novonastale zemlje ne smiju biti poligoni za vježbanje užasa. (...) Interesna područja naše vanjske politike danas mogu se predočiti elipsom koja ima dva žarišta: politika dobrosusjedstva i europske integracije. U Europi se odvija proces koji će odrediti sudbinu kontinenta, a time i našu. Glavni interes Austrije jest da postane sudionikom u tom procesu. (...) Sukob bosanskih Hrvata i Muslimana ispunjava nas strašnom tugom i već je poznato da su me neki hrvatski političari iz BiH napali zbog moje osude povreda ljudskih prava u Mostaru i drugim mjestima. (...) Naravno da sam svjestan patnji koje prolaze i bosanski Hrvati. (...) Jako poštujem hrabri hrvatski narod i uvjeren sam da će nastaviti koračati onim europskim putem za koji se odredio na izborima. (...) Uvjeren sam da će mali veliki hrvatski narod u tom uspjeti i da će demantirati sve one koji ga žele vidjeti kao uskogrudan i nesnošljiv." DANAS: "A tko financira Šagolja" U razgovoru s novinarem Danasa Drago Stipac ističe da je "skup Hrvata u Sarajevu... ostavio dobar dojam, prije svega zbog odmjerenosti, dobronamjernosti i tolerancije." A u Livnu nije jer, kako kaže, "to je bilo tehnički neizvedivo." Kad je u pitanju legitimitet onog skupa u Sarajevu, Stipac drži da "ako se tako stvari postavljaju, nije legitiman ni skup u Sarajevu ni onaj u Livnu, jer su i u Livnu i u Sarajevu bili izabrani legitimni zastupnici, na oba mjesta bilo je članova HDZ-a... Priču o legitimitetu treba zamijeniti pričom o politici jer je sada valjda svakom vidljivo da je potrebit zaokret u politici. (...) Ja nisam protiv uživanja manjinskih prava na bazi reciprociteta, ali nisam ni za to da dvije trećine Hrvata u BiH, odnosno njih čak 650 tisuća, ima takva prava." Kad je riječ o Sančeviću Stipac kaže: "Jednostavno ne mogu prijeći preko nekih njegovih navoda koji ne stoje! Ili kad gospodin Šagolj kaže da je mene financirao na tom skupu Izetbegović. (...) Želi li Šagolj da ja njega pitam tko je financirao njegovo putovanje u New York i natrag da prati Andriju Artukovića kad su ga vodili na suđenje?" Kad je riječ o Komšićevu planu regionalizacije BiH Stipac kaže da je on predlagao deset provincija, a "Komšić je napravio plan sa 17 kantona da bi zadovoljio neke hrvatske i muslimanske prohtjeve... O muslimanskoj želji centralizirane Bosne Stipac odgovara: "Sve da i žele unitarnu BiH, ne mogu to provesti! Jer to nikad neće prihvatiti ni Srbi ni Hrvati kao što ni Drago Stipac ne prihvaća." (Hina) sp 150821 MET feb 94 150821 MET feb 94