SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-KRONŠTADT

Nadnaslov: Vojna baza u Kronštadtu trebala bi postati slobodna zona Naslov: "Novi ruski Hong Kong" Podnaslov: Planira se da danas još pust i slabo zahvaćen reformama, Kronštadt, nekadašnja kolijevka pobune mornara 1921., postane slobodna trgovinska zona i dospije tako u prvi plan ruske gospodarske scene. Luka za brodove-cisterne, nova prijevozna sredstva, hoteli i nautički klub trebali bi omogućiti ne samo trgovinsku već i turističku ekspanziju grada što ga je u Finskom zaljevu 1704. osnovao Petar Veliki, a koji je za sovjetskog režima bio jedan od samodostatnih zabranjenih gradova. Piše: Aleksandra TRUBNIKOFF, AFP SANKT PETERSBURG - Vojna baza u Kronštadtu, kolijevci pobune mornara protiv sovjetskog režima 1921. godine, danas napuštena od razočarane mladeži, uskoro će biti "novi ruski Hong Kong", tvrdi sa zadovoljstvom gradonačelnik Viktor Surikov. San Surikova, gradonačelnika tog grada simbola ruske ratne mornarice, polako kreće putem ostvarenja otkad je predsjednik Boris Jeljcin odobrio gigantski plan slobodne zone kojim se namjerava izbaciti u prvi plan gospodarske scene Kronštadt, danas pust i slabo zahvaćen reformama. Jeljcin je najavio, prilikom nedavnog posjeta Sankt Petersburgu, povlačenje vojnih brodova iz Kronštadta jer bi mogli smetati trgovinskoj zoni a gospodarski program u visini od 780 milijardi rublja (oko 500 milijuna dolara) trebao bi se uskoro početi provoditi. Luka za brodove-cisterne kapaciteta od 8,5 milijuna tona godišnje, nova prijevozna sredstva, hoteli i nautički klub trebali bi omogućiti ne samo trgovinsku već i turističku ekspanziju grada koji je osnovao Petar Veliki 1704. godine u Finskom zaljevu. Već su se velike međunarodne banke - kineska i njemačka, zainteresirale za budućnost luke kroz koju će prolaziti izvozna roba sa sjevera Rusije. EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) namjerava otvoriti predstavništvo u toj tvrđavi sa 60.000 stanovnika, zatvorenoj tijekom 70 godina, i dalje pod strogim nadzorom vojske. Međunaslov: Jedina nada za zabranjeni grad sovjetskog režima Iako je glasovala protiv otvaranja grada na referendumu održanom u travnju 1993. godine, nasuprot 85% stanovništva koje je bilo za, Tatjana Vasiljeva želi vjerovati u obnovu Kronštadta, iako je njegova gospodarska propast potpuna, a napustila ga je i nova generacija koja "tamo ne vidi budućnost". Svakog dana Lena Konov putuje u Sankt Petersburg gdje studira. Najveći dio njezina društvenog života odvija se u rasklimanom autobusu u kojima se "babuške", s košarama prepunim namirnica koje prenose, žale na cijenu kruha, dok muškarci izmijenjuju adrese preprodavača rezervnih dijelova koje se ne može naći na otoku. Između avenije Lenjina i avenije Republike, mladi vojnici u crnim uniformama šeću u potrazi za pivom, rijetkim i skupim. Na dvije gradske arterije, žute zgrade iz XVIII stoljeća u sve lošijem su stanju. Već nekoliko desetaka godina nijedna stara zgrada nije restaurirana. Zamišljen da sam sebi bude dostatan, kao svi zabranjeni gradovi sovjetskog režima, grad, ponovno otvoren 1991. godine, nije doživio trgovinski uzlet koji je zapljusnuo velika ruska središta te ima samo tri mješovite tvrtke. S 19.000 radnika na 18.000 umirovljenika, dvije vojne tvornice pred stečajem koje zapošljavaju dvije trećine stanovništva, grad u kojem je radio otkriven 1895. godine, smatra da je slobodna zona njegova jedina nada kako bi vratio ljudsko obličje. Za Viktora Sirokina, člana komiteta za gospodarski razvoj pri gradskoj upravi Sankt Petersburga, bilo bi neoprezno prerano proglašavati pobjedu. "Već postoje četiri nacrta lučkih slobodnih zona u tom području, a Kronštadt predstavlja najveći problem glede transporta". (Hina) bnš br 071115 MET feb 94 071115 MET feb 94