ZAVRŠEN POSJET MISIJE MMF-A HRVATSKOJ

ZAGREB, 4. veljače (Hina) - U Narodnoj banci Hrvatske danas je održan završni razgovor s misijom tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem se stručnjacima koji su proteklih desetak dana boravili u Hrvatskoj priključio i Maxwell Watson, pomoćnik direktora I. Europskog odjela MMF-a. Razgovoru je prisustvovalo i više članova hrvatske Vlade, priopćeno je iz NBH. Stručnjaci MMF-a bili su tijekom ovog boravka osobito usredotočeni na područja monetarnih operacija i instrumenata djelovanja centralne banke, deviznog sustava i sanaciju banaka, a vezano za to i na sustav platnog prometa u Hrvatskoj. Pri razmatranju stanja te potrebnih i mogućih poboljšanja u tim područjima, polazilo se od dva temeljna pitanja: kako centralna banka može najučinkovitije izravno podržati stabilizacijski program kratkoročnim mjerama, a kakvim djelovanjem i instrumentima može poticati dugoročnije strukturne promjene u financijskoj i proizvodnoj sferi, kao i institucionalnu izgradnju cjelovitog tržišnog sustava. U Hrvatskoj je, kako ističe šef te misije MMF-a Mario Blejer, izuzetno uspješno izveden početni dio stabilizacije - obaranje inflacije. Zanimljivo je, po njegovoj ocjeni, da to zasad prate i neki prilično netipični pokazatelji u odnosu na stabilizacijska iskustva drugih zemalja. Devizni tečaj je stabiliziran na relativno niskoj razini, realni kamati su visoki, ali to se ne primjećuje ni u padu proizvodnje ni u dotoku svježeg kapitala. Smanjivanje cijene kredita povoljno bi se odrazilo na gospodarsko oživljavanje, ali to nipošto ne znači da pojeftinjenje novca treba doći putem popuštanja monetarne politike, jer bi to bio izravan poticaj novom oživljavanju inflacije. Osobitu pažnju izaziva zabrinjavajuće visoka razlika između aktivnih i pasivnih kamata poslovnih banaka, koja odskače od uobičajenih tržišnih odnosa u drugim privredama i to bi se moglo veoma nepovoljno odraziti i na proizvodnju i na izvoz. Veliki dio aktive banaka otpada na kredite lošim poduzećima i na dugovanja države, što poskupljuje cijenu kredita ostalim korisnicima. Taj krug treba što prije razriješiti, a u tome je potrebna suradnja i koordinirani potezi Vlade i centralne banke. Sanacija bankarskog sustava je neodložna, a traži temeljite pripreme, bez apriornog opredjeljenja glede krajnjeg ishoda za pojedine banke koje ne mogu zdravo poslovati. Jer, ishod može biti sanacija ali i likvidacija i s tim banke moraju računati. U svakom slučaju, stanje u kakvom je sada dio hrvatskih banaka ne može se srediti primjenom normalnih mehanizama monetarne, tečajne i kamatne politike. No, osobito je važna i što brža uspostava neovisnog, stručnog i odgovornog bankovnog nadzora, kako nad starim tako i nad novim bankama. Toj instituciji trebaju jasne zakonske ovlasti, koje treba dosljedno i bez oklijevanja primjenjivati. Međutim, kako ističu stručnjaci MMF-a, uz dobre propise, dobre stručnjake i dobru organizaciju, institucija bankovnog nadzora mora dobiti i čvrstu političku podršku da bi mogla ostvariti svoju osnovnu ulogu. Samo tako Hrvatska može uspostaviti stabilan, zdrav i prosperitetan bankovni sustav. (Hina) vur hd 041545 MET feb 94 041545 MET feb 94