- IZASLANSTVA HRVATSKE I SLOVENSKE VLADE

LJUBLJANA, 25. siječnja (Hina) - Oko dva sata, više od predviđenog vremena, potrajali su poslijepodnevni razgovori izaslanstava slovenske i hrvatske vlade u kojima su sudjelovali predsjednici i ministri vanjskih poslova obiju zemalja. Na konferenciji za novinare, nakon razgovora slovenski premijer dr. Janez Drnovšek ocijenio je današnje razgovore vrlo 'intenzuivnim i konkretnim', navevši da se razgovaralo o svim otvorenim pitanjima među državama. Drnovšek je istaknuo da je najviše vremena bilo posvećeno nuklearki Krško i Ljubljanskoj banci u Zagrebu. Hrvatska će strana otprilike trećinu duga nuklearki uplatiti uskoro, a ukupni dug riješio bi se do 1. kolovoza ove godine, a do tada bi se pokušalo riješiti i statusno pitanje nuklearke. U vezi duga Ljubljanske banke Zagreb njezinim štedišama je rekao da su obje strane dale svoj prijedlog i viđenje i da je unatoč razlikama koje su prisutne napravljen korak naprijed i stvorena mogućnost da se to riješi. Slovenski je premijer od važnih tema u razgovorima u svom nastupu izdvojio i pitanja gospodarskih odnosa. Kako je rekao, danas je dogovoreno da se u najkraćem vremenu pokuša sklopiti sporazum o trgovačkim odnosima i načinu plaćanja, a cilj je postizanje slobodne trgovine među državama, kakve sporazume Slovenija već ima s nekim drugim državama. Slovenski je premijer također rekao da niz nacrta sporazuma o kojima je danas bila riječ ima mogućnost da se što prije usklade, a sporazumi o zapošljavanju, ribarstvu i kulturnoj suradnji mogli bi se potpisati u najskorije vrijeme. Drnovšek je od važnijih tema razgovora istaknuo sporazum o imovinskopravnim odnosima, rekavši da je u velikoj mjeri već usklađen i da će ga pokušati potpisati u najkraćem vremenu, dodavši da Hrvatska njegovo potpisivanje povezuje s potpisom sporazuma o Ljubljanskoj banci Zagreb. Drnovšek je dodao da će se to pitanje rješavati u vezi među ostalim pitanjima, pa tako i s uredbom koja regulira raspolaganje slovenskom imovinom u Hrvatskoj. Prema Drnovšekovoj najavi, 7. veljače došlo bi do susreta delegacija na istoj razini u Zagrebu, kada bi bili potpisani neki sporazumi, a do onda će se pokušati rješiti i ostala neriješena pitanja. Hrvatski premijer Valentić istaknuo je u svom nastupu pred novinarima kako nije diplomatska fraza da je današnji sastanak bio veliki korak naprijed u rješavanju međusobnih odnosa. Valentić je pritom ponovio svoje poznato stajalište, rekavši da se i danas pokazalo da među državama i narodima nije nijedan takav problem koji bi bio takav da bi spriječio interes oba naroda i dviju država da odnosi budu još bolji i još više prijateljski. Valentić je istaknuo da su slovenska i hrvatska privreda međusobno vezane i komplementarne, te da je to ishodište koje govori u prilog da budu dobri i svi ostali odnosi. U vezi nuklearke Krško hrvatski premijer je istaknuo da Hrvatska ne osporava dug, ali da je to pitanje složeniji problem, jer uključuje ne samo dug nego i vlasništvo te jednaka prava i obveze. On je ponovio Drnovšekovu konstataciju da je dogovor da se o nuklearki do 1. kolovoza postigne kompletan sporazum, a razgovore o tom pitanju ocijenio je kao "principijelne i korektne". Valentić je osim toga dao poseban naglasak na gospodarskim odnosima, navevši da je pad trgovinske razmjene bio štetan za obje države. Sporazum o trgovini koji je danas usklađen daje osnovicu za buduću razmjenu na temeljjima slobodne trgovine. Valentić je u vezi sporazuma o imovinskopravnim odnosima rekao da je privatno vlasništvo Slovenaca u Hrvatskoj neupitno, navevši različite nijanse kad je riječ o statusu objekata građenih suulaganjem ili na besplatnom zemljištu. Valentić je međutim, upozorio da vjeruje da će se i ta pitanja idućih nekoliko dana riješiti. Problem Ljubljanske banke Zagreb koji je značajno i objektivno opterećivao odnose zbog više stotina tisuća štediša iako objektivno velik problem doživio je "korak naprijed". Kako je bilo moguće zaključiti iz odgovora na novinarska pitanja ministara vanjskih poslova Lojze Peterlea i Mate Granića, oko pitanja sporazuma o državnoj granici, osobito u Piranskom zaljevu, bilo je manje suglasnosti. Ministar Granić upozorio je u svezi s tim da će na temeljnom pitanju, a to je odrđivanje granične crte, raditi zajednička komisija u rad koje će se uključivati i stručnjaci, a ministar Peterle istaknuo važnost imenovanja predsjednika hrvatskog dijela te komisije. Peterle je međutim, ponovio da slovenska strana ustraje na suverenosti u Piranskom zaljevu kao rezultatu stanja prilikom osamostaljivanja na dan 25. lipnja 1991. te da zamisao o kondominiju za nju "ne može biti prihvatljivo rješenje". Granić je istaknuo da Piranski zaljev mora biti zaljev "koji spaja" a ne razdvaja. Mješovita diplomatska komisija za granicu trebala bi se inače sastati 15. veljače. Granić je dodao da je Hrvatska Sloveniji dala pismeni prijedlog o rješenju Piranskog zaljeva u ukupnom smislu sa zanimljivim prijedlozima, ali da u današnjim razgovorima nije bilo bitnih pomaka oko početnih stajališta obiju strana. U zaključku konferencije za tisak Valentić je na pitanje o tome je li u razgovorima bilo riječi o prometnim pitanjima odgovorio da je interes obiju država da se što bolje prometno povežu, te da smatra da s tim neće biti velikih problema, ali da drži da je najveći problem u međusobnim odnosima povećanje sadašnje smanjene robne razmjene, te da je Hrvatska spremna učiniti sve da se razmjena poveća, a to je i pretpostavka za dobre međusobne odnose. Drnovšek je odgovorio da o tome danas nije bilo posebnog govora, ali da će se na to pokušati povezati sporazum o zračnom prometu i sporazum o ribolovu, koji su gotovo usklađeni. (Hina) lf mm 252159 MET jan 94 2589