SLOVENIJA IZMEĐU EUROPE I BALKANA

LJUBLJANA, 17. siječnja (Hina) - Posjet izaslanice američkog predsjednika Madeleine Albright Sloveniji prošlog tjedna, koji je praktički trajao svega nekoliko sati, ponovo je ukazao na neke dileme i nelogičnosti u slovenskoj vanjskoj politici. Službena Slovenija je s iznenađenjem i nelagodnošću primila američko svrstavanje Slovenije u "balkansku demokraciju" pored Albanije, Rumunjske i Bugarske, pogotovo što dio ovdašnjih vrhunskih političara smatra odvajanje Slovenije od Balkana najznačajnijim dostigućem osamostaljivanja. Zbog toga nije slučajno što je i predsjednik republike Milan Kučan Albrightovoj posebno skrenuto pažnju "da je Slovenija dio srednje Europe i da osjeća odgovornost za čuvanje njenih vrijednosti". Izaslanica američkog predsjednika je na konferneciji za tisak na izravno pitanje u vezi s američkim svrstavanjem Slovenije na Balkan dvosisleno odgovorila da "Amerika duhovno i kulturno" Sloveniju ne svrstava na Balkan, ali da se geografski zna gdje se ona nalazi. Možda nije slučajno da je predsjednik Milan Kučan baš poslije razgovora s Albright u interviewu za ljubljanski list "Republiku" kritički upozorio da dio slovenske politike "smatra da Slovenija nema što da traži na Balkanu i da je pravilno da u vezi s Balkanom Slovenija šuti kao da uopće na postoji jer bi, navodno, svako upozoravanje na Balkan Sloveniju u očima svijeta svrstavalo na Balkan." Kučan kaže da je "takvo gledište za svijet sporno i da se Sloveniji zamjera što je nedovoljno inicijativna i što ni u zajedničkoj akciji međunarodne zajednice ne pokazuje volju i ideje za rješavanje nagomilanih problema iako ih zbog svog iskustva poznaje bolje nego drugi". Kučan isto tako upozorava da Slovenija nema zaleđe samo na sjeveru ili zapadu nego i jugoistoku i izražava čuđenje što se ne priprema na gospodarsku, prometnu i drugu suradnju s novonastalim državama na tom području. U Sloveniji je prošlog tjedna stvorena velika uzbuđenost i zbog toga što se Slovenija u Pragu nije našla zajedno s Višegradskom grupom oči u oči s američkim predsjednikom Clintonom i što se Slovenija u najnovijim američkim inicijativama nije javno spominjala. Ministar vanjskih poslova Lojze Peterle smatra da je "panika bez osnova" i da Slovenija nije ništa propustila "jer se u Pragu nije desilo ništo uzbudljivo i Slovenija nije ništa zakasnila". Predsjednik države Milan Kučan međutim za razliku od nekih utjecajnih slovenskih političara smatra da nije dobro što se o Sloveniji u svijetu ne priča i da se time ne bi trebalo dugo tješiti. Takvo samouvjeravanje može biti prema riječima Kučana i samoprijevara s kojom si "zatvaramo oči pred vlastitom nespremnošću i nesposobnošću da se u svijetu pojavimo s vlastitim idejama ili da se suočimo s činjenicom da za svijet nismo možda interesantni ili prepoznatljivi". (Hina) mm 171008 MET jan 94 1743