SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTOČEUROPA-GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Lagani ekonomski napredak u Istočnoj Europi u 1994. godini Naslov: Polako ka gospodarskom oporavku Podnaslov:Stručnjaci bečkog Instituta za usporedna ekonomska istraživanja najavljuju lagani ekonomski napredak koji će zabilježiti neke od istočnoeuropskih zemalja, među kojima prednjači Poljska, dok će novi pad BNP zabilježiti zemlje bivšeg SSSR-a. No unatoč općem poboljšanju gospodarske situacije, privatizacija poduzeća, sve više stečajeva i jačanje financijske discipline dovest će do novog vala nezaposlenosti. BEČ (AFP) - Nakon pet godina recesije, nekoliko zemalja Istočne Europe - Poljska, Češka i Slovenija - doživjet će u 1994. godini lagani ekonomski napredak, popraćen ipak novim valom nezaposlenosti, prognoziraju stručnjaci bečkog Instituta za usporedna ekonomska istraživanja (WIIW). Poljska, koja je 1993. godine bila jedina zemlje Istočne Europe što je zabilježila pozitivan rast reda veličine 4 posto, trebala bi nastaviti svoj gospodarski oporavak s novim zamahom od 4,5 posto svog unutarnjeg bruto proizvoda u 1994. godini. Njoj će se pridružiti Češka (+2%) i Slovenija (+1%). Usprkos tim dobrim rezultatima, izračunali su stručnjaci, poljski BNP bio je još uvijek, krajem 1993. godine, niži za 14 posto od onog 1989. godine, posljednje godine koja se računa prije pada komunizma u Istočnoj Europi, a onaj Republike Češke niži za 25 posto od rezultata 1989. godine. Mađarska, favorit zapadnih investitora, zabilježit će 1994. godine nulti rast, dok će Slovačka, Rumunjska i Bugarska zabilježiti petu godinu za redom pad BNP-a i to za 2 posto, što međutim predstavlja jasno poboljšanje u odnosu na rezultate 1993. godine kad je negativan razvoj iznosio 6 posto za te tri zemlje. Bečki Institut je manje optimističan kad se radi o zemljama bivšeg SSSR-a, od kojih će glavne - Rusija i Ukrajina - zabilježiti novi pad svog BNP u 1994. godini za sedam, odnosno dvanaest posto nakon 15 posto 1993. godine. Međunaslov: Novi val nezaposlenosti i rast trgovinskog deficita Većina zemalja Istočne Europe poboljšat će također svoje rezultate u području inflacije. Češka bi mogla smanjiti svoju inflaciju s 21 na 11 posto, Poljska s 39 na 28, Slovenija s 30 na 20, a Slovačka s 23 na 18 posto. Nasuprot tome, inflacija će lagano porasti u Mađarskoj, s 24 na 25 posto. Povećanje cijena iznosit će 55 posto 1994. godine u Bugarskoj, nasuprot 75 posto 1993. godine, dok će u Rumunjskoj dostići 200 posto nasuprot 300 posto prošle godine. Velika crna točka u Istočnoj Europi ostaje zapošljavanje. Privatizacija državnih poduzeća, sve više stečaja i poboljšanje financijske discipline poduzeća izazvat će novi val nezaposlenosti, usprkos općem poboljšanju gospodarske situacije. Poljska, prvakinja razvoja, imat će 18 posto nezaposlenih krajem 1994. godine, to jest više od tri milijuna osoba. Bugarska, Slovenija i Slovačka neće proći ništa bolje s očekivanom prosječnom stopom nezaposlenosti od 18 posto. Mađarska bi trebala zaustaviti broj nezaposlenih na oko 12 posto aktivnog stanovništva, kao i Rumunjska. Napokon, Češka, zahvaljujući domišljatom sustavu prijevremene mirovine i snažnom širenju privatnog sektora, trebala bi postići bolji rezultat u Istočnoj Europi s brojem nezaposlenih od sedam posto aktivnog stanovništva. Drugi zabrinjavajući fenomen: trgovinski deficit zemalja Istočne Europe koji se pojavio 1993. godine, trebao bi se ubrzati 1994. Prema podacima bečkog Instituta, doseći će 7,2 milijarde dolara sveukupno za sedam zemalja Srednje i Istočne Europe (Poljska, Mađarska, Republika Češka, Slovačka, Slovenija, Rumunjska i Bugarska) nasuprot 6,8 milijarde 1993. godine. Mađarska i Poljska, koje su 1992. godine postigle spektakularne trgovinske viškove, biti će najviše pogođene, s deficitima procjenjenim na 2,7 i 1,9 milijardi dolara. Svakako bi ponovno lagano trebao krenuti izvoz u industrijske zemlje, ali će istovremeno zemlje Istočne Europe zabilježiti novi i snažan val uvoza. (Hina) br 230756 MET jan 94 2358