USPRKOS BIH, SAD DRŽE SUMMIT NATO-A U BRUXELLESU USPJEHOM

BRUXELLES, 11. siječnja (AFP/Hina) - Usprkos zaoštravanju bosanskog sukoba tijekom summita NATO-a, Clintonova administracija je sinoć u Bruxellesu na sav glas govorila o pobjedi, potvrđujući da su odluka NATO-a o otvaranju prema Istoku i najava skorašnjeg demontiranja ukrajinskog nuklearnog arsenala dokazi "američkog vodstva". Stigavši nepredviđeno u dvoranu gdje se održavala konferencija za tisak kako bi komentirao usvajanje "Partnerstva za mir" od strane ostalih sudionika summita, Clinton je sinoć osobno objavio potpisivanje rusko-američko-ukrajinskog sporazuma o denuklearizaciji treće nuklearne sile na svijetu. Sporazum bi se trebao potpisati u petak u Moskvi. "Danas smo napravili dva gigantska koraka prema većoj sigurnosti za SAD, Europu i svijet", rekao je Clinton. Glavni državni tajnik, Warren Christopher, otišao je još dalje u svojim izjavama, rekavši da je svatko tko je prisustvovao summitu "mogao vidjeti i osjetiti ponovno rađanje američkog vodstva u razdoblju nakon hladnog rata. Bio je to summit predsjednika Clintona", dodao je. Međutim, tijekom radne večeri, zemlje-članice NATO-a nisu se mogle složiti oko pitanja bosanskog sukoba, koji već dvije godine iznosi na vidjelo nedostatke Atlantskog saveza. Rasprave o tom pitanju nastavljaju se danas na posljednjem zasjedanju bruxelleskog summita. Popuštajući, očigledno, pritiscima nekih europskih zemalja, američki se predsjednik svrstao među one koji žele da NATO ponovo aktualizira svoju prijetnju zračnim napadima protiv Srba, a koja je prvi puta spomenuta u kolovozu. Ali, kako komentira francuska agencija AFP, izostajanje konsenzusa o Bosni nije nimalo pomutilo zadovoljstvo predsjednika Clintona, što najjednostavnije ilustrira činjenicu da taj sukob, koliko god bio dramatičan, za Washington ne predstavlja važniji diplomatski događaj, za razliku od razvoja istočne Europe ili denuklearizacije. "Najvažnija stvar i stvar o kojoj smo danas (ponedjeljak) razgovarali jest naš sporazum o tome kako ćemo pružiti ruku Istoku. Dugoročno, to će, po mom mišljenju, imati veće značenje za budućnost Europe nego ono što jest ili nije napravljeno glede bosanske tragedije", izjavio je Clinton. Za predsjednika Clintona, Bosna, kao Haiti i Somalija, predstavlja jednostavan problem etničke i lokalne prirode, koji "prkosi dobroj volji". Kako se na rubu summita nadalje čulo iz američkih izvora, najvažnija pitanja za američku diplomaciju ostaju Rusija, zatim gospodarske veze s Azijom te mir na Bliskom istoku. Christopher je u Bruxellesu doduše, kao Clintonovu zaslugu i potvrdu američkog vodstva, naveo i obnovu prijetnje NATO-a zračnim udarima protiv Srba, ali, po ocjeni agencija, prije izgleda da su SAD popustile pod pritiscima svojih saveznika. Posvećen "Partnerstvu za mir", pozdravni govor predsjednika Clintona sadržavao je tek nekoliko rečenica o Bosni i to tek na kraju, dajući do znanja da to nije predmet bavljenja summita. "Bila je to potvrda izjave od 9. kolovoza, ali pod okolnostima u kojima se osjetila odlučnost predsjednika. Vjerujem da je to impresioniralo sve nazočne", rekao je Christopher. Štoviše, najava sporazuma o denuklearizaciji Ukrajine skrenula je djelomično pozornost sa Bosne, a američkoj je administraciji omogućila da proglasi svoje "vodstvo". (Hina) sd 111007 MET jan 94 1147