SERVIS POSEBNIH NASLOVA NATO-BOSNA

Nadnaslov: Pitanje bivše Jugoslavije iznijet će Francuska Naslov: Bosna u posljednji trenutak uključena u dnevni red summita u Bruxellesu Podnaslov: Pitanje bivše Jugoslavije ne nalazi se na dnevnom redu šesnaest šefova država i vlada NATO-a, ali će ga iznijeti Francuska, koja želi da Atlantski savez, dakle i SAD, pruže nedvosmislenu podršku mirovnim naporima koje su poduzeli Europljani, dosad uzaludno, Piše: Michel LECLERCQ, AFP PARIZ - Bosna, gdje se neprekidno pogoršava položaj stanovništva i 'plavih kaciga', bit će ipak predmet rasprava na summitu NATO-a, 10. i 11. siječnja u Bruxellesu, budući da je Francuska zatražila od Atlantskog saveza da pošalje jasan politički signal zaraćenim stranama kako bi ih se prisililo da sklope mir. Pitanje bivše Jugoslavije ne nalazi se na dnevnom redu šesnaest šefova država i vlada NATO-a, ali će ga iznijeti Francuska, koja želi da Atlantski savez, dakle i SAD, pruže nedvosmislenu podršku mirovnim naporima koje su poduzeli Europljani, dosad uzaludno, prenijeli su anonimni dužnosnici. Ostale važne teme na dnevnom redu summita - američki prijedlog o "Partnerstvu za mir" koje se nudi zemljama bivšeg sovjetskog bloka i potvrda europskog identiteta obrane - trebali bi raspraviti bez većih poteškoća šefovi država i vlada, navode isti izvori. Naprotiv, rasprava o Bosni trebala bi biti "življa" zbog upornih razlika među saveznicima. Uz to, Washington ne želi da bosansko pitanje zasjeni njegov prijedlog oko otvaranja istočnim zemljama, što je po njemu prioritet summita, naglašava se iz pouzdanog izvora. Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe izjavio je pak da summit NATO-a mora "razmisliti o novoj inicijativi, što radi osiguravanja provedbe mirovnog plana, što radi prisiljavanja zaraćenih strana da odustanu od ratnih planova i postignu sporazum". Zapravo, objašnjava se, Pariz želi da se Atlantski savez izjasni o tri točke: podršci mirovnom planu koji su u prosincu sastavila 'dvanaestorica' Europske unije (kojim se posebno predviđa da Muslimanima pripadne trećina Bosne), sudjelovanju Saveza u provedbi mirovnog plana, kao što uporno traže Bosanci zahtijevajući "garanciju NATO-a". Napokon, kako smatra Pariz, NATO bi trebao obnoviti preuzetu obvezu da će krenuti, ako bude potrebno, u "zračne napade", o čemu je organizacija usvojila načelo u kolovozu prošle godine. Šefovi država i vlada Saveza neće ići dalje od toga i neće, dakle, raspravljati o eventualnoj američkoj vojnoj intervenciji u Bosni, koju traži francuski ministar obrane Francois Leotard. Međunaslov: SAD nedvosmisleno protiv intervencije SAD u Bosni Ta intervenija, prema riječima francuskog visokog dužnosnika, mogla bi poprimiti formu logističke ili zračne podrške ili čak postrojbi na terenu radi utvrđivanja zračne baze u muslimanskoj enklavi Tuzli i zamjene kanadskih snaga opkoljenih u Srebrenici. No, SAD, preko svog zapovjednika združenog stožera oružanih snaga generala Johna Shalikashvilija, upravo su objavile da nema "vojnog rješenja bosanskog problema", odbacujući nedvosmisleno svaku ideju o intervenciji američkih vojnika na terenu. Skorašnje zauzimanje stava Atlantskog saveza o Bosni nema velikih izgleda da ga zaraćene strane poštuju više od prethodnih rezolucija međunarodne zajednice, smatraju promatrači, dok vojni šefovi UN na terenu izražavaju "ogorčenost" zbog nemoći 'plavih kaciga'. (Hina) bnš 090555 MET jan 94 0949