SERVIS POSEBNIH NASLOVA BUGARSKA-PRIVATIZACIJA

Nadnaslov:Brojne poteškoće usporavaju bugarski proces privatizacije Naslov: Spora privatizacija u Bugarskoj Podnaslov:Unutrašnje političke borbe, slaba zainteresiranost stranih ulagača, kao i brojne prepreke operativne prirode dovele su do slabih rezultata u ostvarivanju programa privatizacije državnih poduzeća, pa je, primjerice, samo sedam od predviđenih 85 velikih državnih tvrtki našlo u 1993. novog vlasnika Piše: Vessela SERGUEVA, AFP SOFIJA - Privatizacija vrlo sporo napreduje u Bugarskoj, sputanoj unutrašnjim političkim borbama i slabim zanimanjem stranih ulagača. Samo sedam od 85 velikih državnih tvrtki iz programa vladine Agencije za privatizaciju za 1993. godinu našlo je novog vlasnika. Prodaja belgijskom poduzeću Amylum tvornice za preradu kukuruza u Razgradu (sjeveroistok) i švicarskom poduzeću Jakobs Suchard tvornice čokolade "Republika Svogue", blizu Sofije, kao i pet tvornica bugarskim poduzećima, veliki su ugovori koje je finalizirala agencija. Zrakoplovna državna agencija Balkan Air, čijih 49 posto je ponuđeno strancima, nije našla ulagače u 1993. godini. Ugovor potpisan za jednu elektronsku tvornicu u Razlogu (jugozapad) nije ostvaren, jer američki ulagač nije isplatio predviđeni iznos. Rezultati prodaje malih i srednjih poduzeća putem općina i ministarstava također su slabi. U 1993. godini općina Sofije je prodala 19 trgovina, robnih kuća i restauranata. Općine i pojedinačni vlasnici uglavnom radije iznajmljuju lokale koje posjeduju. Nezadovoljna napretkom privatizacije, vlada je u kolovozu pokrenula plan masovne privatizacije 500 velikih i srednjih poduzeća, podržan od strane misije Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Bugarskoj. Plan predviđa da svaki bugarski građanin stariji od 20 godina primi bon u vrijednosti od 30.000 leva (1.000 dolara) koji se može koristiti samo za kupnju dionica poduzeća. Međutim plan za sada još nije stavljen na dnevni red parlamenta. Međunaslov: Jača privatni sektor, posebice trgovina i usluge Kašnjenje u privatizaciji ima za posljedicu ilegalnu privatizaciju poduzeća. Bivši predsjednik Agencije za privatizaciju, Aleksandar Bojkov, iznosi da direktori državnih poduzeća ustupaju svoja tržišta privatnim poduzećima s kojima su povezani. Sadašnja predsjednica agencije Reneta Indjova nedavno se požalila da radi "u shizofrenoj sredini" gdje "rat među institucijama" i među političkim snagama sputava proces privatizacije. Česte promjene bugarskih sugovornika stranih ulagača, birokratske prepreke, netočno iskazane vrijednosti imutka poduzeća namijenjenih privatizaciji i nedostaci zakona o privatizaciji najveće su prepreke. Prema programu agencije, oko 315 do 320 poduzeća čiji imutak predstavlja desetinu kapitala državnih poduzeća trebaju se privatizirati u 1994. godini, što bi trebalo donijeti 160 milijuna dolara. Prema riječima predsjednika Nacionalne banke Todora Valčeva, u 1994. godini treba započeti privatizacija banaka. Pedeset od osamdeset banaka koje su postojale u 1989. godini već su se učvrstile u okrilju 5 moćnih banaka, a osnovano je i 15 privatnih banaka. Privatni sektor, gotovo nepostojeći po padu komunističkog režima, trenutno ostvaruje 20 posto brutto nacionalnog proizvoda, navodi Nacionalni institut za statistike. Šezdeset i tri posto od 105.500 privatnih poduzeća djeluju u sektoru trgovine i usluga, dok se samo 5 do 10 posto industrijske proizvodnje ostvaruje u privatnom sektoru. Devedeset i jedan posto privatnih poduzeća zapošljava pet osoba. (Hina) br 110630 MET jan 94 1148