ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske donio je na današnjoj sjednici rješenje kojim nije prihvatio prijedloge novoizabranih članova Županijske skupštine Zagrebačke županije i Gradske skupštine Grada Zagreba za
pokretanje postupaka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluka hrvatske Vlade od 4. prosinca, a odbacio je i prijedloge za pokretanje postupaka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zaključaka Vlade od istog dana. Sud je zbog nedopuštenosti odbacio i ustavne tužbe novoizabranih članova Gradske i Županijske skupštine u povodu tih vladinih zaključaka i odluka.
ČLANOVA SKUPŠTINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA
ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske donio je
na današnjoj sjednici rješenje kojim nije prihvatio prijedloge
novoizabranih članova Županijske skupštine Zagrebačke županije i
Gradske skupštine Grada Zagreba za pokretanje postupaka za ocjenu
ustavnosti i zakonitosti odluka hrvatske Vlade od 4. prosinca, a
odbacio je i prijedloge za pokretanje postupaka za ocjenu ustavnosti i
zakonitosti zaključaka Vlade od istog dana. Sud je zbog nedopuštenosti
odbacio i ustavne tužbe novoizabranih članova Gradske i Županijske
skupštine u povodu tih vladinih zaključaka i odluka. #L#
Za rješenje kojim nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupaka
za ocjenu ustavnosti odluka i zaključaka Vlade glasalo je osam
ustavnih sudaca, a tri su suca bila protiv, dok je za rješenje o
odbacivanju ustavnih tužbi bilo deset glasova, uz jedan protiv.
U obrazloženju odluke Ustavni sud navodi da prijedlozi 46
novoizabranih članova Županijske i 31 člana Gradske skupštine nisu
osnovani, a dijelom nisu dopušteni. Zaključci Vlade po svom su
sadržaju deklaratorne naravi, tiču se same Vlade i služe kao temelj za
donošenje odluka. Stoga se vladine zaključke ne može smatrati propisom
(općim normativnim aktom) i njihova se legalnost ne može osporavati
putem apstraktne kontrole zakonitosti, zbog čega su prijedlozi
nedopušteni, smatra Ustavni sud.
Osporavati se, međutim, mogu odluke Vlade o sazivanju
konstituirajućih sjednica skupština Grada i Županije, no Ustavni sud
drži da je Vlada bila ovlaštena donijeti sporne odluke. Jer,
pojašnjava se u obrazloženju, Vlada vodi opću brigu da se
predstavničko tijelo konstituira i osposobi za djelovanje, a ne samo
da se sazove njegova prva sjednica. Zbog toga je Vlada dužna brinuti
se o tome je li predstavničko tijelo pravovaljano konstituirano, pa u
slučaju potrebe ponovno sazvati konstituirajuću sjednicu. U tom smislu
odredbu da je Vlada dužna sazvati 'prvu sjednicu' treba tumačiti da je
ona dužna sazvati 'konstituirajuću sjednicu', a ovu se u slučaju
potrebe može sazvati više puta, stoji u obrazloženju rješenja Ustavnog
suda.
Glede Privremenog poslovnika, Ustavni sud smatra da svaki propis
vrijedi dok ne prestane važiti na zakonom utemeljen način, a to
pravilo vrijedi i za poslovnik. Privremeni poslovnik Gradske skupštine
još uvijek je na snazi, to znači da je bio na snazi i 2. prosinca
1995. te je obveza novoizabranih članova Skupštine bila poštivati
njegove odredbe, pa tako i onu koja se odnosi na većinu određenu za
konstituiranje Gradske skupštine, a koja obveza proizlazi iz Zakona o
Gradu Zagrebu, mišljenja je Ustavni sud.
S tim u svezi, stoji u obrazloženju, kako nije utemeljena Gradska
skupština, nedostaje i konstitutivni dio za konstituiranje Županijske
skupštine Zagrebačke županije. Podnositelji, prema ocjeni Suda, nisu
bili ovlašteni podnositi zahtjev kojim se pokreće postupak pred
Ustavnim sudom, a u ime najviših tijela jedinica lokalne uprave i
samouprave, budući ta najviša tijela, za sada, pravno ne postoje.
Ustavne tužbe u vezi s odlukama i zaključcima Vlade Ustavni je sud
odbacio jer, kako se navodi u obrazloženju, zakonitost istog pravnog
akta ne može se osporavati i prijedlogom za pokretanje postupka za
ocjenu ustavnosti i ustavnom tužbom, jer jedan od tih pravnih putova
isključuje drugi.
(Hina) rd dd
271237 MET dec 95