ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Hrvatska kreditna banka za obnovu na temelju nedavno prihvaćenih promjena Zakona o HKBO postaje državnom investicijskom bankom i mijenja ime u Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Osnivačka
glavnica ostaje 3,7 milijardi kuna, a o tome i postignutom u 1995. na današnjoj je konferenciji za novinare govorio predsjednik Odbora izvršnih direktora HKBO Anton Kovačev.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Hrvatska kreditna banka za obnovu na
temelju nedavno prihvaćenih promjena Zakona o HKBO postaje državnom
investicijskom bankom i mijenja ime u Hrvatska banka za obnovu i
razvitak (HBOR). Osnivačka glavnica ostaje 3,7 milijardi kuna, a o
tome i postignutom u 1995. na današnjoj je konferenciji za novinare
govorio predsjednik Odbora izvršnih direktora HKBO Anton Kovačev. #L#
Do sada je iz proračuna u temeljnu glavnicu HKBO odobreno i
doznačeno oko 1,43 milijarde kuna, a isplaćeno za razne programe oko
1,25 milijarda kuna, kazao je Kovačev dodavši da je velik dio novca
uložen u stanoobnovu i obnovu infrastrukture. Ocijenio je da bi bez
zajmova HKBO-a za ratom stradalo gospodarstvo dobar dio poduzeća s tih
područja bio u stečaju.
Podsjetivši da se zakonskim promjenama podrobnije uređuje
način prikupljanja novca i za obnovu i za razvoj, Kovačev je naglasio
da banka uz dosadašnje poslove dobiva i nove - kreditiranje izvoznika
te osiguranje izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika. HBOR će i
nadalje zajmove odobravati preko poslovnih banaka, a na temelju odluke
Nadzornog odbora zajam se može dodijeliti izravno zajmoprimcu.
Kovačev je dodao da će HBOR od nekomercijalnog rizika
osigurati samo one izvozne poslove koji uključuju najmanje 60 posto
domaće robe. Zakonom je propisano što se razumijeva pod
nekomercijalnim rizikom koji banka može jamčiti te određuje da
osiguranik sam namiruje 15 posto nastale štete. Izvoznici će se,
nastavio je Kovačev, poduprijeti i neizravno odobravanjem zajmova za
primjerice nabavu opreme i modernizaciju proizvdnje.
Govoreći o pregovorima za ukupno 150 milijuna njemačkih maraka
namijenjenih turizmu i obnovi hotela za pripremu turističke sezone,
Kovačev je kazao da bi ugovori trebali biti potpisani u početku, a
zajmovi povučeni pod kraj veljače 1996. Riječ je o kreditnim linijama
po 50 milijuna njemačkih maraka s Bayerische Landesbank (BLB),
Raiffeisen bank i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Zajmovi BLB bit
će odobravani na rok od 18 mjeseci, a prvih 30 posto zajmoprimci bi
trebali vratiti u rujnu 1996., drugih 30 posto u veljači 1997., a
ostalih 40 posto u rujnu 1997.; a kamati ne bi trebali biti viši od
osam posto.
Zajmovi EBRD-a pak odobravaju se na pet do šest godina uz
dvije godine počeka, kazao je Kovačev.
(Hina) db/bma mć
211730 MET dec 95