ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša, potpredsjednik Vlade Borislav Škegro i ministar gospodarstva Davor Štern razgovarali su danas s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore (HKG) Nadanom
Vidoševićem i direktorima sektora i strukovnih udruženja koja djeluju pri HGK-u.
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko
Mateša, potpredsjednik Vlade Borislav Škegro i ministar gospodarstva
Davor Štern razgovarali su danas s predsjednikom Hrvatske gospodarske
komore (HKG) Nadanom Vidoševićem i direktorima sektora i strukovnih
udruženja koja djeluju pri HGK-u. #L#
Tom prigodom gospodarstvenici su iznijeli svoja zapažanja, probleme i
prijedloge. Predstavnici drvne industrije ukazali su na tešku
situaciju u proizvodnji finalnog namještaja ističući da gotovo nema
finalnog proizvoda koji je konkurentan. Rečeno je da će ove godine
drvna industrija izvesti proizvoda u vrijednosti 500 milijuna dolara
te da je potrebno produžiti rokove plaćanja, osigurati povoljne
kredite i zaštititi domaću proizvodnju.
U ime građevinara Petar Đukan je kazao da su veliki problem
nenaplaćena potraživanja naših građevinarskih tvrtki koje su radile u
inozemstvu te je predložio da hrvatska Vlada pomogne u rješavanju tog
problema. Građevinari traže da porez na dodanu vrijednost kod stambene
izgradnje bude izuzet, te da se ukine porez na promet nekretnina kod
prve kupovine stanova. Zalažu se i za ubrzanu privatizaciju
graditeljskih tvrtki tako da se smanji procijenjena vrijednost
poduzeća.
U ime Udruženja stočarske i poljoprivredne grupacije Vlado Družinec
je ukazao na pad proizvodnje ističući da bez pomoći države neće biti
poboljšanja. Naglasio je i potrebu otkupa dogovorene poljoprivredne
proizvodnje od seljaka.
Predstavnici metaloprerađivača ukazali su na nepovoljne uvjete
kreditiranja, odljev stručnjaka, nelikvidnost, tehnološko zaostajanje
te potrebu kreditiranja izvoza.
Bankari su se posebice osvrnuli na Zakon o sanaciji određenih
poduzeća i Zakon o zaštiti određenih pravnih osoba, koji su, po
njihovom mišljenju, doneseni zato da jedna pravna osoba ne plati
drugoj te da se sanacija prebaci na leđa banaka. Stoga je i potrebna
što hitnija regulacija projekta zaštite vjerovnika, istaknuli su
bankari.
Nakon što je poslušao probleme gospodarstvenika premijer Mateša je
rekao da se stanje u Hrvatskoj mijenja i da idemo ka "definitivnom
miru, što se već i sada osjeća", a to će prouzročiti i pad kamatnih
stopa za Hrvatsku na međunarodnom tržištu.
Nadalje je kazao kako su trenutačni troškovi države previsoki,
ističući da predstoji ukidanje nekih agencija, a pomno će se ispitati
i rad županijskih ureda, lokalne samouprave te će se preraspodjeliti
način financiranja uprave. Vlada će poticati razvoj konkurentskog
bankarstva i Hrvatske kreditne banke za obnovu (HKBO) dok krediti ne
budu s kamatom ispod 10 posto. Svjesni smo, kazao je Mateša, da nema
izvoza bez njegovog kreditiranja što će se riješiti promjenom zakona o
HKBO-u.
U novom zakonu o privatizaciji bitna je odredba da sredstva dobivena
prodajom i privatizacijom poduzeća neće u državni proračun, već će 70
posto od toga ostati Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) za
restrukturiranje i poticanje proizvodnje u onim poduzećima koja su u
njegovom portfelju, a 30 posto pripast će HKBO-u za poduzetničke
kredite, napomenuo je premijer Mateša.
Vlada će uložiti sredstva u izgradnju socijalnih stanova i stanova za
iznajmljivanje, a pristupit će se i promjeni zakona o građenju, jer se
ne može dopustiti da troškovi dograđevinskih radova budu isti kao i
sama izgradnja, dodao je. U pripremi je i novi zakon o zapošljavanju
kao i zakon o stečaju.
Govoreći o zaštiti vjerovnika Mateša je naglasio da je u izradbi
prijedlog zakona o izvršenju kojim će se regulirati i pitanje
hipoteke, a pripremljen je i zakon o obeštećenju za oduzetu imovinu.
Iduće godine kreće novi investicijski ciklus gdje će za obnovu biti
izdvojeno 1,5 milijardu kuna kao i dodatna sredstva za ceste, turizam
i druga ulaganja, najavio je premijer Mateša. Dodao je kako je
osigurano i 150 milijuna nejmačkih maraka za obnovu turističkih
objekata i pripremu turističke sezone. Ta će se sredstva početi
koristiti početkom sljedeće godine za uređenje stotinjak hotela kad ih
napuste prognanici, istaknuo je predsjednik Vlade Zlatko Mateša u
razgovoru s gospodarstvenicima u HGK-u.
(Hina) bd sp
072022 MET dec 95