ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - U organizaciji Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, a u suradnji s Vijećem Europe, u Zagrebu je danas održan prvi dio dvodnevnog seminara na temu "Ustrojstvo sudbenog sustava u demokratskoj državi".
Seminar je okupio dvadesetak stručnjaka Vijeća Europe za sudbeni sustav, predstavnika sudbene vlasti u Hrvatskoj i profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta.
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - U organizaciji Ministarstva pravosuđa
Republike Hrvatske, a u suradnji s Vijećem Europe, u Zagrebu je
danas održan prvi dio dvodnevnog seminara na temu "Ustrojstvo
sudbenog sustava u demokratskoj državi". Seminar je okupio dvadesetak
stručnjaka Vijeća Europe za sudbeni sustav, predstavnika sudbene
vlasti u Hrvatskoj i profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta. #L#
Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović je otvarajući seminar
kazao da je stalnost sudbene dužnosti jedan od jamaca neovisnog
sudstva, koje je pak jamcem poštivanja temeljnih ljudskih prava.
Predstavnica Vijeća Europe Danuta Wisniewska-Cazals rekla je da je
reforma pravosudnog sustava bitan čimbenik prilagođavanja bivših
komunističkih zemalja zapadnoeuropskim standardima. Dodala je kako je
sudska vlast najslabija u trodiobi, jer iako limitira političku moć
nema dovoljno sredstava da bi bila potpuno neovisna. Temeljni problem
je kako zaštititi pojedinca od samovolje države i odnos prema njemu je
i pokazatelj demokratičnosti svakog društva, kazala je. "Totalitarni
režimi rukovode se državnim interesima, a demokratski poštivanjem i
zaštitom ljudskih prava", naglasila je Wisniewska-Cazals.
Prof. dr. Mihajlo Dika drži da se Hrvatska suočava s ozbiljnom
krizom organizacije sudstva te da je sudbena vlast još uvijek u
izvanustavnoj poziciji. Pojasnio je da Ustav ne određuje granice
sudbene vlasti, pa se niti ne zna o čemu ona smije odlučivati. Po
njemu Ustav nije ni dosljedan, jer s jedne strane govori o autonomiji
sudstva a s druge strane ga podvrgava kontroli Ustavnog suda u kojem
je, po njegovoj ocjeni, koncentrirana ogromna moć. "Time se dezavuria
Ustavna odredba koja kaže da je najviše tijelo sudbene vlasti Vrhovni
sud", rekao je Dika. Naglasivši kako takva pozicija Ustavnog suda "možda
dovodi u pitanje funkcionalnu neovisnost sudbene vlasti", prof. Dika
ipak je kazao da je praksa pokazala njezinu opravdanost. "Lijepo je
kada postoji kontrolor kontrolora", naglasio je.
Prof. Dika drži i da su neke odredbe Zakona o Državnom sudbenom
vijeću kao i tajnost dosjea sudačkih kandidata, protuustavni.
"Kandidati za suce morali bi biti subjekti njihova imenovanja, a ne
objekti birokratske arbitrarnosti", istaknuo je te dodao da će "u
Hrvatskoj biti onoliko sudbene vlasti koliko se zakonodavna i izvršna
vlast u odnosu na nju budu samoograničavale i poštivale Ustavni
zakon".
U raspravi su sudjelovali i stručnjaci Vijeća Europe za ustroj
sudbenog sustava, Stephan Gass i Massimo Bonomo te prof. dr. Davor
Krapac.
(Hina) vl ds
121537 MET dec 95