ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora nešto prije ponoći zaključio je cjelodnevnu raspravu o izvješću o mirovnim pregovorima u Daytonu i o sporazumu o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koje je
Domu podnio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora nešto
prije ponoći zaključio je cjelodnevnu raspravu o izvješću o mirovnim
pregovorima u Daytonu i o sporazumu o istočnoj Slavoniji, Baranji i
zapadnom Srijemu, koje je Domu podnio potpredsjednik Vlade i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić. #L#
U raspravi su zastupnici HDZ-a podržali daytonski sporazum, a
zastupnici oporbe iznijeli više primjedaba te se uglavnom izjasnili
protiv njegova potpisivanja u Parizu.
Predsjednik Zastupničkog doma akademik Vlatko Pavletić kazao je da će
se ujutro pokušati usuglasiti zaključci. Ako to ne bude moguće, dodao
je, Dom će glasovati o zaključcima koji budu predloženi.
Stjepan Radić (HSS) je u raspravi istaknuo kako je daytonski sporazum
rekvijem za bosansku Posavinu. On je upitao dr. Granića na koji je
način bosanska Posavina ispala iz sastava Federacije BiH u kojem je
bila po rješenjima Kontaktne skupine. Također je kazao da nitko od
hrvatskih pregovarača nema ovlasti potpisivati sporazume kao
primjerice erdutski, a poglavito ne pristati na odredbe po kojima Srbi
koji su živjeli u Hrvatskoj imaju pravo birati hoće li živjeti u
istočnoj Slavoniji ili će otići nekamo drugdje.
Milovan Šibl (HDZ) drži ključnim pitanjem stvaranje konsenzusa među
hrvatskim strankama glede državnih interesa Hrvatske kao i u pogledu
zaštite interesa Hrvata u BiH. Kazao je da se pet godina čitava stvar
između oporbe i vladajuće stranke lomila oko cjelovite ili podijeljene
BiH. Šibl drži da "cjelovite BiH nema bez Jugoslavije ili pak
međunarodnog patronata".
Luka Bebić (HDZ) protiv je defetističkog pristupa zastupnika, a HDZ
će kako je naglasio glasovati za daytonski sporazum i preuzeti
odgovornost kao što je to do sada uvijek činio u sudbonosnim trenucima
za Hrvatsku.
Zlatko Kramarić (HSLS) smatra kako su pitanje sukcesije, nestalih i
zatočenih osoba kao i pitanje ratne štete uvjet mirovnog sporazuma. I
on je protiv odredbi Temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji
i zapadnom Srijemu po kojemu Srbi imaju pravo birati gdje će živjeti.
Zamjerio je što niti jedan članak tog sporazuma ne spominje popise
stanovništva, koji itekako idu u prilog Hrvatskoj.
Joško Kovač (HSS) drži da ako bosanska Posavina padne u ruke Srbima
bit će to tragedija hrvatskih interesa.
Radimir Čačić (HNS) je, među inim, kazao da se "hrvatska politika
svela na Miloševića kao partnera u podjeli BiH", što njegova stranka
ne može prihvatiti.
Odgovarajući protupitanjem zašto nije moguće postići konsenzus oko
strateških državnih interesa, zastupnik HSS-a Luka Trconić ističe kako
za to nije kriva oporba, jer je ona tijekom pet godina više puta
pokušavala približiti svoja stajališta HDZ-u, čak ponekad i na
vlastitu štetu.
Šandor Jakab (zastupnik manjine) kazao je da će pripadnici mađarske
manjine teška srca podržati sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i
zapadnom Srijemu, jer nema drugog, boljeg, pravednijeg. On je zamolio
u prijelaznoj upravi bude i jedan predstavnik mađarske manjine.
Ivan Milas (HDZ) je kazao da daytonski sporazum osigurava mir.
Hrvatska će se pridržavati tog sporazuma, dodao je Milas, poručivši
žiteljima bosanske Posavine da ako netko bude kršio taj sporazum onda
će Hrvatska učiniti sve da zaštiti njihova prava.
Hrvati u BiH, kazao je Jozo Marić (HDZ) borili su se za BiH u kojoj
će hrvatski narod imati prava ne samo na papiru nego i u prostoru.
Bosanska Posavina, naglasio je, daytonskim sporazumima dovedena je u
vrlo tešku situaciju, ali, istaknuo je, ne može nestati nešto gdje je
hrvatski čovjek. Marić je predložio da hrvatski Sabor podrži zaključke
Zastupničkog doma HR H-B kojima se daje podrška daytonskim sporazumima
uz napomenu da je to što će veći dio bosanske Posavine pripasti Srbima
teška nepravda za hrvatski narod. On je ukazao i na zaključak kojim se
hrvatsko izaslanstvo u Parizu obvezuje da izbori cjelovitu bosansku
Posavinu u sastavu Federacije BiH.
Dvaput je na primjedbe večerašnje rasprave odgovorio potpredsjednik
hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. On je uz
ostalo istaknuo da se Hrvatska jasno izjasnila i da je potpuno
svijesna da će suradnja s međunarodnim sudom u Haagu biti mehanizam
uključivanja Hrvatske u međunrodne institucije. Ali, dodao je, jasno
smo rekli i da nismo zadovoljni što je samo troje ljudi okrivljeno za
strahote Vukovara, kao i da nismo zadovoljni u odnosima prema BiH.
Glede sukcesije, naglasio je dr. Granić, Hrvatska je čvrsto na
stajalištu Badinterove komisije i rezolucija Vijeća sigurnosti.
Pitanje ratnih šteta izjavio je ministar Granić bit će postavljeno.
On je najavio da će s točnim podacima Vlada izići do kraja godine, a
samo se izravne štete, kazao je dr. Granić, procjenjuju na 27,1
milijardi američkih dolara.
Jamstvo je povratka prognanika u istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni
Srijem, bio je izričit ministar Granić, ustrojavanje policije
proporcionalno strukturi stanovništva i kontrola hrvatskih granica.
"Hrvatska je uvijek bila za cjelovitu, ali decentraliziranu BiH koja
jamči opstojnost hrvatskom narodu", kazao je zaključujući cjelodnevnu
raspravu o daytonskom sporazumu i Temeljnom sporazumu o istočnoj
Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu dr. Mate Granić.
(Hina) sšh/bn mc
120047 MET dec 95