FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM - RASPRAVA O DAYTONSKOM SPORAZUMU

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Izvješće potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića o mirovnim pregovorima u Daytonu i sporazumu o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu izazvalo je veliko zanimanje zastupnika Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Više primjedaba na daytonski sporazum u svojim su raspravama izrekli zastupnici oporbenih stranaka, ponajprije zamjerajući da je riječ o nepravednom miru. Nasuprot tome, punu potporu parafiranom sporazumu u Daytonu pružili su zastupnici HDZ-a ističući da je riječ o optimalnom rezultatu koji se u danom trenutku mogao postići.
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Izvješće potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića o mirovnim pregovorima u Daytonu i sporazumu o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu izazvalo je veliko zanimanje zastupnika Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Više primjedaba na daytonski sporazum u svojim su raspravama izrekli zastupnici oporbenih stranaka, ponajprije zamjerajući da je riječ o nepravednom miru. Nasuprot tome, punu potporu parafiranom sporazumu u Daytonu pružili su zastupnici HDZ-a ističući da je riječ o optimalnom rezultatu koji se u danom trenutku mogao postići. #L# Vladimir je Šeks (HDZ) ocijenio da su svi potezi državne politike i stranke na vlasti izazivali kod oporbe prijekore, osude i sumnjičenja, pa tako i daytonski sporazum. Istaknuo je da su ti potezi državne vlasti doveli do priznanja Hrvatske i sada do njezine teritorijalne cjelovitosti. Dio oporbe govori da je daytonski sporazum zabluda hrvatske politike, rekao je Šeks, pitajući zašto je onda taj sporazum parafirao predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i prihvatila ga Skupština BiH. Mato Arlović (SDP) pita je li parafom daytonskog sporazuma Hrvatska dovela u pitanje svoje priznanje BiH kao suverene države. Nije točno kako se nakon Daytona ništa ne može mijenjati, rekao je Arlović, podupirući stoga zahtjeve Posavske veležupe da bosanska Posavina uđe u Federaciju BiH. Arlović se pritom pozvao na odredbu okvirnog sporazuma o BiH, prema kojoj se aneksi mogu prenumerirati, te na aneks o granicama entiteta, prema kojoj se granična crta može preformulirati uz obostranu suglasnost. Po Milanu Đukiću (SNS) daytonski je sporazum krupan korak, ali mu Đukić zamjera na nedorečenostima, kao što su potreba jačega međunarodnog jamstva njegove provedbe i djelatni mehanizmi prisile nad onima koji bi kršili pravo bilo kojeg naroda. Pozdravljajući sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, Đukić se posebice zauzeo za pravo svih raseljenih osoba da se vrate na svoja ognjišta. Do trajnog i pravednog mira, uvjeren je Đukić, moguće je doći, a sporazum hrvatske Vlade i lokalnih Srba važan je korak prema uspostavi trajnog mira. Potporu daytonskom sporazumu kao koraku prema miru pružili su zastupnici HDZ-a među kojima i Nikola Obuljen, Božidar Kalmeta, Žarko Domljan, Franjo Gregurić te Jadranka Kosor. Osvrćući se na srpske zahtjeve za Prevlakom, Obuljen je ustvrdio da Hrvatska iz pregovora izlazi cjelovita, a da Srbi svoj izlaz na moru mogu potražiti u Sutorini, području koje su 1949. s BiH zamijenili za područje istočno od Sutjeske. Božidar Kalmeta ocjenjuje da je potpisani sporazum korak prema povratku svih prognanika i izbjeglica, uključivanju Hrvatske u međunarodne institucije, a uvjeren je da hrvatska država neće iznevjeriti Hrvate iz bosanske Posavine. Ističući da je rata svima dosta, Franjo Gregurić kaže da se postavlja pitanje što je pravedan mir. Izjašnjavajući se za takav mir, Gregurić je ipak upozorio da treba što prije prestati rat kako bi se moglo krenuti u obnovu i razvijanje gospodarstva. Ocjenjujući da pravedan mir, nažalost, više nije moguć zbog mnogih ratnih stradalnika, Jadranka Kosor poručuje da je mir nužan zbog djece koja su rođena u progonstvu i koja su pretrpjela strahovite ratne posljedice. Božo Kovačević (HSLS) drži da se potpisanim sporazumom otvaraju dva pitanja - kako provesti to što je međunarodna zajednica nametnula i kako zaštititi interese bosanskih Hrvata. Kovačević pritom zamjera što nije vidljivo kakva će ubuduće biti politika Hrvatske prema BiH. Milorad Pupavac (ASH) ističe kako treba pozdraviti mirovni sporazum i da nema sumnje da je sporazum pomogao da se izbjegne eskalacija rata. No, upitao je što nakon sporazuma, odnosno hoće li svim ljudima biti zajamčena sva individualna i kolektivna prava u Hrvatskoj i u BiH, te hoće li se svi prognanici i izbjeglice koji se žele vratiti to uistinu moći učiniti. Rasprava o daytonskom sporazumu, za koju je prijavljeno još dvadesetak zastupnika, u Zastupničkom je domu nastavljena. (Hina) msj/bn mc 112130 MET dec 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙