U BEOGRADU SE RAZGOVARA O RASPADU SFRJ

BEOGRAD, 8. prosinca (Hina) - U Beogradu je danas počeo trodnevni stručni razgovor o rezultatima projekta "Sukobi i pomirenja: trauma i katarza u historijskom pamćenju Srba", skupine neovisnih istraživača, okupljenih u "Novom srpskom forumu", čiji je koordinator povjesničarka Latinka Perović. Dvadesetak ogleda o pretpostavkama nacionalnih sukoba, traumama u historijskom pamćenju, djelovanju nacionalnih ustanova i o mirovnom procesu objavljeni su od ožujka do danas u neovisnom beogradskom listu "Republika". #L# Ne čekajući "povijesnu distancu" grupa istraživača analizirala je "srpsku stranu rata", čimbenike koji su Srbe poticali na sukobe i rat, kao i na dijalog i pomirenja, rekao je na početku skupa glavni urednik "Republike" i jedan od autora ogleda Nebojša Popov. On je naveo da su proučavani uzroci rata i razvoj krize u Jugoslaviji, djelovanje političke, kulturne i vojne elite i nacionalnih ustanova od crkve, akademije znanosti, udruženja književnika, vladajuće partije i oporbe, "Politike", Radio-televizije Srbije do športskog društva "Crvena Zvezda". U tematskoj cjelini o traumama ispitani su kosovski mit, strah od grada, odnos prema modernom svijetu, "genocid" u prošlom ratu, ekonomska eksploatacija, ustavni položaj Srbije, iseljavanje sa Kosova kao i posljedice dugotrajne vlasti partijske države. Popov je izrazio očekivanja da se na sličnim istraživanjima radi i kod "drugih zaraćenih strana". Prvi dio današnje rasprave bio je posvećen ogledu sociologa Vesne Pešić o nacionalnim sukobima, raspadu Jugoslavije i ratu za nacionalne države, koji je dobio visoke ocjene "kao najmoderniji rad o tome dosad" i kao suptilna analiza veze i odnosa između nacionalnih sukoba i rata. Dušan Janjić je ukazao na značenje ocjene Vesne Pešić da su uzroci raspada bivše federacije i rata različiti. On je izrazio neslaganje sa zaključkom Vesne Pešić da je vodstvo Srbije prvo pošlo putem rata, jer je, prema Janjiću, ono bilo pod "žestokim pritiskom federalne strukture, odnosno dijela Slovenaca, Bosanaca, a nešto manje Hrvata te vojske". Zagorka Golubović je rekla da se u radu precijenjuje značenje raspada SKJ za raspad SFRJ, a potcijenjuje borba nacionalnih političkih elita koja je, prema njezinim riječima, trajala desetljećima. Suradnici projekta odbacuju tumačenje da je uzrok raspada SFRJ "secesija zapadnih republika", kroz koje se prelama i odnos prema jugoslavenskoj državi, rekla je Latinka Perović. Vesna Pešić i Olivera Milosavljević, u radu "Jugoslavija kao trauma", koji još nije objavljen, ukazuju na zbivanja u Srbiji od 1987. do 1989. godine poznato kao "događanje naroda" ili "antibirokratska revolucija", kada je "srpsko rukovodstvo demonstriralo shvaćanje Jugoslavije neprihvatljivo za ostale jugoslavenske narode - da će Jugoslavija biti moderna federacija ili je neće biti". Perović je rekla da "srpska politička misao nikada nije prihvatila ideju o složenoj državi" i da je "Jugoslaviju uvijek shvaćala kao proširenu Srbiju". Tu je, istaknula je, i uzrok narastanja srpskog nacionalizma. Vesna Pešić je u svom ogledu pokazala da su otpori u Srbiji bili odlučujući za slom privredne reforme 1966. godine, rekla je Perović i dodala da je vlast u Srbiji prva odgovorila na pitanje što poslije Tita, odlučujući se za konsolidaciju postojećeg. U to vrijeme Slovenija je tražila ekonomske i političke reforme, ali su kroz "antibirokratsku revoluciju razorene sve jugoslavenske institucije kao mjesto mogućeg kompromisa, a slovenski reformatorski kurs se manifestirao kao nacionalni", rekla je Perović. U Beogradu je, prema njezinim riječima, formuliran program čiji su otvoreni ciljevi bili - promjena unutarnjih granica, razmjena stanovništva i promjena geopolitičke slike Balkana. Razbuktavanje nacionalizma u drugim republikama, naročito u Hrvatskoj, dolazi kasnije, kazala je Perović. Ona je zaključila da su osnovni razlozi raspada SFRJ bili unutarnje prirode, jer ta država nije uspjela ostvariti konsenzus da se reformira, u čemu je odlučujuću ulogu odigrala Srbija. (Hina) bs mć 082331 MET dec 95