ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - "Nasljedstvo bivše SFRJ: kako ga podijeliti", problem je kojim se list bavi u 'Temi dana'. U sklopu teme objavljuje članke svojih dopisnika iz zemalja bivše Jugoslavije u kojima predstavlja motrišta tih
zemalja. O samom problemu sukcesije, koji je pažnju javnosti više zaokupio nakon ukidanja sankcija SRJ, za list detaljnije govori Božo Marendić, koordinator hrvatskog projekta za sukcesiju bivše SFRJ.
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - "Nasljedstvo bivše SFRJ: kako ga
podijeliti", problem je kojim se list bavi u 'Temi dana'. U sklopu
teme objavljuje članke svojih dopisnika iz zemalja bivše Jugoslavije u
kojima predstavlja motrišta tih zemalja. O samom problemu sukcesije,
koji je pažnju javnosti više zaokupio nakon ukidanja sankcija SRJ, za
list detaljnije govori Božo Marendić, koordinator hrvatskog projekta
za sukcesiju bivše SFRJ. #L#
Pojašnjavajući ima li mjesta bojazni da se Beograd i Podgorica
dočepaju zlatnih i deviznih rezervi bivše SFRJ koje stoje zamrznute u
bankama širom svijeta, posebice nakon rezolucije o ukidanju sankcija,
Marendić kaže: "Pojedine odredbe te rezolucije nisu, nažalost, u nekim
dijelovima najjasnije. Ako bi se pozivali na preambulu rezolucije, a
ona je njezin dio, treba reći da se u njoj navodi kako se bivša
Jugoslavija raspala i kako postoje njene sljednice koje su
ravnopravne. Ako bi se, dakle, ta preambula realizirala do kraja, onda
nema osnove za strah da će Srbija i Crna Gora uzurpirati zajedničko
pravo ostalih sljednica. Međutim, postoje neki dijelovi rezolucije,
kao što je paragraf 5, pa i paragraf 6, koje bi neke zemlje - u kojim
se nalazi dio zajedničkih zamrznutih deviznih rezervi - mogle
protumačiti na taj način da privremeno stave te devize na raspolaganje
SRJ. Zasad ne znamo je li neka od država ili banaka to uradila. Ne
možemo nikoga a priori optužiti".
Marendić napominje kako je Hrvatska poduzela sve moguće mjere
da ne dođe do toga, pa je tako poslala posebne note od strane ministra
vanjskih poslova i guvernera Narodne banke Hrvatske, i mjere da se
zaštiti i druga imovina koja ulazi u sukcesijsku masu, kao što su
nekretnine. "Zasad ne znamo je li došlo do nekog prekršaja. Međutim,
ako se i dogodi da neka od banaka otvori račune sadašnjoj Narodnoj
banci Jugoslavije, tražit ćemo da ta banka, ili ta država, kompenzira
naše pravo. Pronašli smo mjesta u rezoluciji na koja se možemo
pozvati, u smislu da imamo pravo i na kompenzaciju", kaže Marendić.
Na kraju razgovora procjenjuje hoće li, ukoliko dođe do
međusobnog priznanja država nastalih raspadom SFRJ na konferenciju u
Parizu, to ubrzati ostavinsku raspravu. "Prirodno je očekivati da bi
je takav događaj ubrzao. Međusobno priznanje je jedan značajan
doprinos miru, ono znači da prestaju neprijateljstva, da se poštuju
međusobna prava i međusobne nadležnosti, da se poštuju obveze prema
međunarodnoj zajednici. Kako je sukcesija jedno od zajedničkih pitanja
u koje je i međunarodna zajednica jako uključena, možemo očekivati
samo ubrzanje. Uostalom, sukcesija i jest mirovni proces".
(Hina) dp mć
040758 MET dec 95