BUDIMPEŠTA, 8. prosinca (Hina) - Nije pretjerana ocjena velikog broja sudionika 5. sastanka Vijeća ministara OESS-a, koji je održan u Budimpešti, da uspjeh akcije OESS-a u BiH i djelovanja u Hrvatskoj može bitno obilježiti i utjecati
na budućnost same Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
BUDIMPEŠTA, 8. prosinca (Hina) - Nije pretjerana ocjena velikog broja
sudionika 5. sastanka Vijeća ministara OESS-a, koji je održan u
Budimpešti, da uspjeh akcije OESS-a u BiH i djelovanja u Hrvatskoj
može bitno obilježiti i utjecati na budućnost same Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju. #L#
Ministarski skup 53 države formalno je završen usvajanjem šest
odluka: o modelima sigurnosti Europe 21. stoljeća, akciji OESS-a u
BiH, misiji za Nagorni Karabah, te odlukama o mjestu i vremenu
održavanja sljedećeg summita, Danskoj kao predsjedavajućoj
Organizacije u 1997. godini i trogodišnjem produžetku mandata visokog
povjerenika za nacionalne manjine.
Kako je to u razgovoru s novinarima ocijenio hrvatski ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić, izrada modela sigurnosti Europe za
21. stoljeće ostat će tek puka teorija ako OESS u povjerenoj i
preuzetoj zadaći u BiH i Hrvatskoj ne poluči uspjeh dostojan svojih
temeljnih zasada.
Dvodnevni tijek ministarskog sastanka potvrdio je prvotne procjene da
će raspravom dominirati politička dalekosežnost dejtonskih sporazuma.
Podržale su ih bezrezervno sve zemlje.
U raspravi o provedbi konkretnih zadaća OESS-a u BiH bilo je
različitih ocjena važnosti pojedinih elemenata. Neke su države
isticale važnost humanitarnih aspekata, dakle povratka izbjeglica i
raseljenih osoba, drugi su prioritet davali izborima a neki pak
obnovi.
Hrvatsko stajalište kako o djelovanju OESS-a u BiH, tako i o
međuovisnosti procesa reintegracije istočne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srijema s mirovnim procesom u BiH, dobro su primljena.
Zanimljivo je zapaziti da odlukom Ministarskog vijeća OESS-a o akciji
za mir, demokraciju i stabilnost u BiH nije imenovan voditelj te
misije. Sve aktivnosti u prostorima budimpeštanskog Kongresnog centra
ukazivale su da će na tu dužnost biti imenovan američki diplomat
Robert Frowick, no u konačnom tekstu odluka je prepuštena, "u što
kraćem roku", predsjedavajućem OESS-a, a to je do kraja godine
mađarski ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs.
Moguće je da ovakav, pomalo neočekivani ishod, treba povezati s
kadrovskim kombinacijama o čelnim ljudima zaduženima za provedbu
civilnog dijela dejtonskih sporazuma. Naime, doznaje se da je nakon
dogovora o tome da visoki predstavnik za BiH bude Carl Bildt, a njegov
pomoćnik njemački diplomat Michael Steiner, SAD su pokazale interes da
se imenuje i drugi pomoćnik a da na to mjesto bude imenovan jedan
ugledni američki diplomat.
OESS je i nakon 5. sastanka Ministarskog vijeća ostalo sa 53
punopravne države članice i praznim mjestom SRJ.
Tijekom dva dana rada samo je rusko izaslanstvo u dva navrata
izričito postavljalo pitanje članstva SRJ u OESS-u. Izravne i
neizravne odgovore dali su šefovi diplomacija Slovenije i Albanije.
Zoran Thaler je prenio usuglašena stajališta svoje zemlje, Hrvatske,
BiH i Makedonije o otvorenim pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije, a
albanski je predstavnik nedvosmisleno rekao da SRJ mora zadovoljiti
standarde OESS-a o pravima i zaštiti manjina i potom u redovitom
postupku zatražiti primitak u članstvo.
Zaključna odluka OESS-a potvrđuje da predsjedavanje u 1996. godini
preuzima Švicarska, a neuobičajeno za dosadašnju praksu sastanak na
vrhu država članica neće se održati u Švicarskoj nego u Portugalu,
prosinca iduće godine.
(Hina) fp mm
081246 MET dec 95