BUDIMPEŠTA, 8. prosinca (Hina) - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nastavili su u petak prije podne u Budimpešti raspravu u čijem je središtu uloga koju ta organizacija
treba imati u Bosni i Hercegovini. Predviđeno je da OESS u BiH nadgleda pripremu budućih općih izbora.
BUDIMPEŠTA, 8. prosinca (Hina) - Ministri vanjskih poslova zemalja
članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nastavili
su u petak prije podne u Budimpešti raspravu u čijem je središtu uloga
koju ta organizacija treba imati u Bosni i Hercegovini. Predviđeno je
da OESS u BiH nadgleda pripremu budućih općih izbora. #L#
Uoči početka sjednice predsjedatelj OESS mađarski ministar vanjskih
poslova Laszlo Kovacs (Laslo Kovač) sastao se s predstavnicima zemalja
članica Kontaktne skupine za BiH. Tema njihova sastanka je bilo
imenovanje američkog diplomata Rpberta Frowicka na čelo misije koju će
OESS imati u BiH.
O ulozi OESS-a u BiH u petak prije podne govorio je i hrvatski
monistar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
U nastavku objavljujemo u cijelosti govor hrvatskog ministra vanjskih
poslova dr. Mate Granića na petoj sjednici Ministarskog vijeća OESS-a:
"Uloga OESS-a u reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog
Srijema kao i mjesto i uloga te organizacije u primjeni Daytonskih
mirovnih sporazuma za BiH biti će odlučujući test za našu
organizaciju. Ishod će u velikoj mjeri odrediti budućnost OESS-a kao i
njegovo mjesto i ulogu u sljedećem stoljeću. Kad je riječ o BiH to će
zasigurno biti najzahtjevnija zadaća koju je OESS ikada preuzeo.
Stoga je osobito važno da se od samoga početka objema zadaćama
pristupi pažljivo pridajući jednaku važnost temeljnim načelima i
ciljevima naše organizacije kao i stvarnom duhu i slovu daytonskih
sporazuma koje OESS treba primijeniti. Svaki drugi pristup - koji bi
mogao biti shvaćen kao kršenje suvereniteta zemlje domaćina ili u
suprotnosti s načelima djelovanja i odlučivanja u OESS-u - mogao bi se
na kraju pokazati štetnim za interese mira i dugoročne stabilnosti i
sigurnosti u regiji.
Potpisivanje temeljnog sporazuma u području istočne Slavonije,
Baranje i zapadnog Srijema, zajedno s punom primjenom relevantnih
rezolucija Vijeća sigurnosti UN, posebice rezolucija 1023 i 1025 -
otvara put mirnoj reintegraciji tih područja pa je dakle odlučujući
doprinos cjelovitom trajnom rješenju krize na jugoistoku Europe.
OESS može i treba odigrati značajnu ulogu s tim u vezi poštujući u
cijelosti i štiteći suverenitet Hrvatske te ako omogući primjenu
Temeljnog sporazuma. Vjerujemo da se ta zadaća može najbolje i
najdjelotvornije ostvariti uspostavom posebne misije pomoći Hrvatskoj,
za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem. Ta misija može
djelovati samo u punom skladu s Vladom Hrvatske i uz suradnju s
vlastima i tijelima koje predstavljaju različite zajednice na
navedenom području, posebice prijelaznom upravom kakva je određena
Temeljnim sporazumom. Smatramo da misija pomoći mora svoja nastojanja
usmjeriti na sljedeće zadaće:
- Pomaganje hrvatskoj Vladi i stanovništvu područja u punoj primjeni
zakonodavstva o ljudskim i pravima manjina;
- Pomažući i savjetujući prijelaznu upravu o razvoju demokratskih
institucija i procesa kao i lokalnih vladinih ureda;
- Nadgledanju izbora kao što je predviđeno Temeljnim sporazumom;
- Održavanjem kontakata i omogućavanjem dijaloga između različitih
etničkih zajednica u tom području, ponajprije Hrvata, Srba i Mađara;
- Pružajući savjete i stručnu pomoć pri rješavanju posebnih problema
koje imaju prognanici i izbjeglice;
- Doprinosom sveukupnoj normalizaciji života na tom području na
različite načine.
Misija OESS-a suočit će se s iznimno složenom zadaćom koju nikad
ranije nije preuzela jedna međunarodna organizacija. Stoga je važno da
njen mandat bude ne samo jasno određen nego također i usmjeren na vrlo
specifične probleme tog područja, dakle istočne Slavonije, zapadnog
Srijema i Baranje poznatih kao raniji UN sektor "Istok" i o
reintegraciji tog područja u Hrvatsku na što pozivaju brojne
relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN.
Samo ako pridonese mirnoj reintegraciji tog područja kakva je
predviđena sporazumima, misija pomoći moći će uspješno i brzo
pridonijeti i jačanju svih demokratskih institucija u Hrvatskoj
stvarajući istodobno uvjete za još dosljednije i potpunije poštivanje
i pridržavanje visokih europskih standarda ljudskih i manjinskih
prava.
Na mnogo načina reintegracija preostalog okupiranog hrvatskog
područja ključna je ne samo za mirovni sporazum nego i za sveukupnu
normalizaciju u regiji. OESS se stoga treba koncentrirati na tu časnu
i vitalnu zadaću bez nepotrebnog raspršivanja svojih resursa.
Misija OESS-a imat će više nego pune ruke posla u istočnoj Slavoniji
bez da u svoj mandat preuzme cijelu Hrvatsku. Takav sveobuhvatni
mandat ne samo da bi bio neprikladan i bez presedana u povijesti naše
organizacije nego bi bio i nepravedan s obzirom na činjenicu da su se
uvjeti u Hrvatskoj znatno popravili otkako je misija za utvrđivanje
činjenica podnijela svoje izvješće.
Hrvatska je pokazala svoju bezrezervnu spremnost i sposobnost da se
nosi sa situacijom u bivšim UN sektorima "Sjever" "Jug" pa mandat
misije pomoći mora u potpunosti i izravno odražavati promjenjene
okolnosti, posebice u svjetlu daytonskih sporazuma.
Postoje li ipak neka opća zabrinutost nju se može na odgovarajući
način otkloniti korištenjem usluga i djelovanjem visokog povjerenika
OESS-a za nacionalne manjine ili putem postojećih međunarodnih
mehanizama.
I misija pomoći i povjerenik OESS-a trebali bi također pridonijeti
djelotvornijem, organiziranijem i transparentnijem uvidu u djelovanja
i sustav brojnih skupina za nadzor. Primjerice, nadzor nad ljudskim i
manjinskim pravima trebalo bi uskladiti i kad god je to moguće izbjeći
preklapanja. Dopustite mi da podsjetim da su u ovom trenutku u
Hrvatskoj aktivne najmanje 600 humanitarnih i organizacija za ljudska
prava koje traže od moje vlade različite oblike pozornosti i suradnje.
Dopustite mi da ukratko govorim i o drugim temama koje se tiču uloge
OESS-a u razdoblju nakon sukoba. Glavna zadaća misije OESS-a u BiH je
pružiti stvarnu šansu miru i učiniti ga trajnim i nepovredivim.
Izbori, prvi slobodni i demokratski izbori u novim poslijeratnim
uvjetima - bitni su za još uvijek krhku demokraciju.
Imajući na umu rat, razaranje, postojanje dva entiteta i tri
konstitutivna naroda, teškoće u postizanju konsenzusa, moramo biti
svjesni da će nova demokracija u BiH funkcionirati i živjeti bez da
ima bilo kakvo povijesno iskustvo ili uzor na koji se može osloniti.
Ni jedna druga zemlja u našoj organizaciji nemora prolaziti tako
složen i osjetljiv postupak u donošenju političkih i gospodarskih
odluka. S druge strane samo izgradnjom takvih postupaka i složenošću
institucija strane u BiH i međunarodna zajednica uspjeli su pronaći
put da zaustave rat. Dužnost je stoga Misije OESS-a da štiti, jača i
promiče sve takve institucije koje su postale činjenicom u BiH. Te
institucije imaju jednu temeljnu značajku a ta je da osiguraju
suživot Bošnjaka, bosanskih Hrvata i bosanskih Srba kao jednakih
zajednica i naroda unutar jedne suverene države. To je prava bit
bosanskoga mira.
Drugim riječima sve su institucije stvorene kako bi zaštitile njihova
interese kao konstitutivnih naroda, bez majorizacije koja se ostvaruje
pristupom "jedan čovjek - jedan glas", na općim izborima ili u radu
predstavničkih tijela. Naravno, ovo načelo treba se prvenstveno
primjenjivati u zaštiti strateških i vitalnih interesa svakog od
konstitutivnih naroda.
Samo potpuna zaštita tih interesa kroz postupak postizanja
konsenzusa, prilagođavanja i bez ma i traga nametanja silom može
zajamčiti opstanak tih naroda i spriječiti dramatične i neželjene
promjene u budućnosti BiH.
Rješavajući situaciju na terenu Misija OESS-a trebala bi što je više
moguće poštivati i odražavati demokratska načela djelovanja naše
organizacije. Stoga, stalni odbor visokih dužnosnika treba imati
mogućnost temeljito raspraviti i biti upitan za mišljenje u vezi s
izvješćima i procjenama visokog predstavnika (OESS-a) na terenu,
posebice o njegovoj procjeni stabilizacije i političke situacije u BiH
koja je glavna pretpostavka održavanja izbora.
Moja vlada podržava i pozdravlja odluku ovog sastanka da se imenuje
osobni predstavnik i posebni predstavnik čija je zadaća pomoći
zainteresiranim stranama u postizanju sporazuma o regionalnoj
stabilnosti, uključujući kontrolu naoružanja i njegovo smanjivanje.
Samo onaj kandidat koji uživa povjerenje i potporu svih
zainteresiranih strana ima izgleda uspješno ispuniti tu tešku zadaću.
Želio bih vas podsjetiti da je prije više od godinu dana Hrvatska
zajedno s još nekim ovdje nazočnim državama predložila sličan aranžman
i sporazum o regionalnoj stabilnosti.
Republika Hrvatska i Hrvati općenito ne samo da su aktivno
sudjelovali u Daytonskim pregovorima nego su značajno, a u nekim
slučajevima koje i vi znate i odlučujuće pridonijeli uspjehu tih
pregovora. Mi smo uložili u mir i očekujemo rezultate od mira. Da
budem određeniji: mi očekujemo posebne međunarodne snage koje bi
djelovale na provedbi sporazuma o reintegraciji preostalih okupiranih
hrvatskih područja; očekujemo povećanje pomoći za obnovu i razvoj;
očekujemo nesmetani pristup tržištima kapitala i međunarodnim
financijskih institucijama kao što je Svjetska banka; i očekujemo, što
je za nas najvažnije, otvorena vrata europskih integracijskih procesa
što znači Vijeća Europe, PHARE, Sporazum o suradnji i u konačnici
Sporazum o pridruživanju, kao i mjesto u Partnerstvu za mir. To bi
bili početni rezultati mira ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu
regiju. Stabilna Hrvatska, integrirana u Europu može i biti će
odlučujući jamac regionalne stabilnosti.
(Hina) fp mm
080930 MET dec 95