PASADENA, 8. prosinca (Hina/AP/Reuter) - Američka svemirska letjelica Galileo ušla je, nakon putovanja od šest godina i pređenih 3,7 milijardi kilometara, u orbitu oko Jupitera, najvećeg planeta u sunčevom sustavu.
PASADENA, 8. prosinca (Hina/AP/Reuter) - Američka svemirska letjelica
Galileo ušla je, nakon putovanja od šest godina i pređenih 3,7
milijardi kilometara, u orbitu oko Jupitera, najvećeg planeta u
sunčevom sustavu. #L#
Manevar ulaska Galilea u orbitu oko Jupitera izveden je nakon što je
u atmosferu tog planeta ušla sonda, koja se u srpnju odvojila od
letjelice, kako bi izravno ispitala njezin sastav.
Očekuje se da će Galileo, koji je počeo kružiti oko Jupitera nakon
49-minutnog paljenja raketnih motora, dvije godine slati podatke o tom
ogromnom planetu i osam od njegovih 16 poznatih mjeseca.
Letjelica je već ovih dana projurila pored dva mjeseca, Europe i Ioa.
Po riječima jednog znanstvenika u centru NASA-e u Pasadeni u
Kaliforniji, Europa izgleda "kao da je netko stavio balon pun vode u
frizer i tamo ga ostavio godinama". Pretpostavlja se da se duboko
ispod zaleđene površine Europe nalazi kamena jezgra, ali nitko još ne
zna čega još tamo ima. Neki znanstvenici misle je Europa jedino
nebesko tijelo u sunčevom sustavu osim Zemlje na kojem ima i vode u
tekućem stanju. Drugi mjesec, Io, jedino je nebesko tijelo u sunčevom
sustavu osim Zemlje na kojemu ima aktivnih vulkana.
Postavljanje Galilea u orbitu oko Jupitera izvedeno je nakon što je
završena operacija spuštanja sonde u jupiterovu atmosferu. Sonda je
udarila gornje slojeve atmosfere brzinom od 170.000 kilometara na sat,
a onda se spuštala, usporena padobranom, oko 200 kilometara u dubinu
atmosfere kroz oblake vode, helija, azota i kisika, izdržavajući
udarce vjetra od preko 300 kilometara na sat. Sonda je trebala na
Galileo 75 minuta slati podatke prikupljene tijekom spuštanja, nakon
čega su je, pretpostavlja se, ogroman tlak i pakleni uvjeti uništili.
Znanstvenici s nestrpljenjem očekuju da između nedjelje i srijede
prime dio tih podataka snimljenih u Galileu.
Očekuje se da će podaci što ih je prikupila sonda omogućiti bolje
razumijevanje nastanka sunčeva sustava.
Misiju Galilea, koja je koštala 1,6 milijardi dolara, odobrio je
američki Kongres 1977. Zbog katastrofe svemirske letjelice Challenger
1986., izbacivanje Galilea u svemir odgođeno je do 1989. Zbog kvara
glavne Galileove antene 1991., znanstvenici su morali reprogramirati
njegove kompjutere i otada uporabljaju jednu antenu manje snage za
slanje podataka na Zemlju. Očekuje se da će nakon dvije godine
kruženja oko Jupitera Galileo uči u njegovu atmosferu i izgorjeti.
(Hina) rb
080537 MET dec 95