ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - "Obnova i očuvanje hrvatske pučke baštine" naziv je jednodnevnog stručnog skupa koji se održava u Zagrebu na inicijativu Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine i u suradnji s "Croatiom
Nostrom". Teme skupa, kojem prisustvuju etnolozi, povjesničari umjetnosti, ahitekti i drugi stučnjaci, kreću se od općih pitanja valorizacije i očuvanja pučke baštine pa do tema koje razmatraju konkretnu problematiku očuvanja te baštine u regiji ili na pojedinim lokalitetima.
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - "Obnova i očuvanje hrvatske pučke
baštine" naziv je jednodnevnog stručnog skupa koji se održava u
Zagrebu na inicijativu Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne
baštine i u suradnji s "Croatiom Nostrom".
Teme skupa, kojem prisustvuju etnolozi, povjesničari umjetnosti,
ahitekti i drugi stučnjaci, kreću se od općih pitanja valorizacije i
očuvanja pučke baštine pa do tema koje razmatraju konkretnu
problematiku očuvanja te baštine u regiji ili na pojedinim
lokalitetima. #L#
U ime "Croatie Nostre" nazočne je pozdravio njezin predsjednik dr.
Dragomir Mađerić, a u ime Državne uprave za zaštitu kulturne i
prirodne baštine prof. Damjan Lapajne.
Na skupu je istaknuto da hrvatska pučka baština nije razarana samo u
ratu, veći i u miru, te je s tim u vezi upozoreno da pučko graditeljstvo
polako nestaje dok, s druge strane, tradiconalne gradnje više nema.
"Kako je pučko graditeljstvo uvijek bilo anonimno, tako i sada
anonimno nestaje", kazao je dr. Tomislav Premerl govoreći o "živoj
baštini, etičkim i praktičnim problemima očuvanja pučke baštine".
Navodeći uzroke 'isčezavanja' te baštine dr. Premerl kao osnovne
razloge izdvaja izmjenu načina života u korijenu, nove oblike građenja
te izostanak zajedničkog i smišljenog rada na zaštiti.
Govoreći o zaštiti i obnovi baštine dr. Premerl je upozorio da je
znanstveni pristup osnova, ali da nije dovoljan. "Pomanjkanje ljubavi
za iskonski vrijedna djela pomanjkanje je najnužnijeg pijeteta prema
vlastitoj prošlosti", kaže dr. Premerl.
Tomislav Petrinec govorio je o stanju u selu Rastoke četiri godine
nakon okupacije, o uzrocima njegova propadanja tijekom desetljeća kao
i o programu njegove obnove. Istaknuo je da su Rastoke jedna od
najvećih vrijednosti hrvatske prirodne i kulturne baštine. Tijekom
okupacije, kazao je, do temelja je spaljeno nekoliko bitnih objekata u
mjestu dok su preostale kuće demolirane i opljačkane. Predložio je
izradu cjelovitog programa zaštite i očuvanja Rastoka.
Tijekom dana održat će se, uz ostala, i stručna predavanja o Krapju,
karakterističnoj arhitekturi sjeverne Istre i problemima njezine
zaštite a prikazat će se i film o stanju seoskih naselja u Nacionalnom
parku Plitvička jezera nakon Domovinskog rata.
(Hina) mb ds
071414 MET dec 95