HOĆE LI STARA DEVIZNA ŠTEDNJA POSTATI NOVA?

Nadnaslov: Stara devizna štednja Naslov: Hoće li stara devizna štednja postati nova devizna štednja? Podnaslov: Je li došlo vrijeme da se o tome razgovara kako bi se, a mnogi bankari tvrde da je sada pravo vrijeme za to, stara devizna štednja napokon pretvorila u novu deviznu štednju? Piše: Darko Buković, Hina ZAGREB, 26. studenoga - Stara devizna štednja - pojam je koji su dobro zapamtili hrvatski građani, pa i država proteklih godina, ako je već nisu osjetili na "vlastitoj koži" u većem ili manjem iznosu. Je li došlo vrijeme da se o tome razgovara kako bi se, a mnogi bankari tvrde da je sada najbolje vrijeme za to, stara devizna štednja napokon pretvorila u novu deviznu štednju? Što bi rješavanje tog problema značilo državi, a zatim i kredibilitetu banaka, odnosno vraćanju povjerenja građana u banke i državne institucije, ne treba ni govoriti. U trenutku osamostaljivanja, zbog različitih problema i nemogućnosti pokrića, hrvatska je država, točnije hrvatski Sabor donio Zakon o pretvaranju deviznih depozita u javni dug Republike Hrvatske, kojim su uređeni načini i visina višegodišnje isplate novca i kamate. U trenutku pretvaranja to je bio iznos od nekoliko milijardi njemačkih maraka, što je zaista ogroman iznos za tek osamostaljenu državu, koja nije imala deviznih rezervi. Međutim i tada se upozoravalo kako se nekim bankama priznaje u javni dug više nego im je bio stvarni iznos stare devizne štednje. Međunaslov: Vraća se povjerenje građana Polako je pojedinim kategorijama građana u manjim iznosima mjesečno isplaćivana štednja, a kad je počela prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo, proces privatizacije i otkupa odnosno kupovine na burzi dionica hrvatskih poduzeća, stara je devizna štednja postala dosta tražena 'roba'. Podsjetimo da je bila otvorena mogućnost da se stara devizna štednja kupi uz popust (oko 30 posto), što je mnoge navelo na prodaju ali i na kupnju štednje. Istodobno su građani svoje povjerenje (i novac) ipak radije dali većim bankama. Tome je svakako doprinjela i stalna mogućnost dobivanja kredita što je mnoge zainteresiralo da sredstva štede na računu jedne od banaka ili da oroče depozite na nekoliko mjeseci kako bi temeljem njih mogli dizati kredit. Sada kad je u dvije najveće hrvatske banke, Privrednoj banci Zagreb (PBZ) i Zagrebačkoj banci (ZB), stara devizna štednja znatno smanjena otvara se pitanje je li došlo vrijeme za brisanje stare i postojanje samo jedne devizne štednje. Podatak da je u ZB nova devizna štednja dostigla gotovo 1,1 milijardu maraka (stara je 756 milijuna maraka), a u PBZ 653 milijuna (stara 325 milijuna maraka), upućuje na mogući odgovor. Usporedimo li sadašnji odnos stare i nove devizne štednje u tim dvjema bankama, uočit ćemo da je stara za polovicu manja od nove, što samo daje za pravo čelnim ljudima tih banaka, koji tvrde da je vrijeme za pretvaranje stare u novu štednju. Potez predsjednika Uprave PBZ-a Martina Katičića, koji je, uz mjesečne iznose odmrzavanja stare štednje za socijalne namjene, odlučio prvotno 'odmrznuti' knjižice sa starom deviznom štednjom do 5.000 maraka, a zatim i do 10.000 maraka, mnogi su osudili. Reakcije građana pak bile su obrnute. Odobravanje i zahvala, bili su odgovori starih deviznih štediša PBZ. Oni koji su štednju imali u drugim bankama - pitali su kad će to druge banke učiniti. Međunaslov: Zakon na ocjeni ustavnosti Potez Martina Katičića mnoge je iznenadio, ali se pokazao, to mnogi sada priznaju, više nego opravdan. Naime, nije došlo ni do kakvog masovnijeg dizanja sredstava, nego upravo onoliko, ako ne i manje, koliko se i predviđalo - za potrebe svakodnevna života. Što je mnoge opredjelilo za nastavak štednje tih sredstava? Odmrzavanje dijela stare devizne štednje vratilo je povjerenje građana u banku. Uvjerenost u nepravedan odnos prema starim deviznim štedišama, uvjetovala je i odluku predsjednika Uprave PBZ-a i saborskog zastupnika Katičića da ustavnim podneskom zatraži od Ustavnog suda ocjenu zakonitosti zakona o pretvaranju štednih depozita u javni dug Republike Hrvatske, držeći da je zakon nepravedan, da stvara dvije vrste građana te da ga treba ukinuti. Po riječima predsjednika Uprave ZB Franje Lukovića današnja milijarda DEM nove devizne štednje gotovo je jednaka iznosu stare devizne štednje u trenutku nastanka (1,127 milijardi DEM), a skupljala se nekoliko desetljeća. Samo aktivnostima banke ne može se objasniti taj uspjeh. Riječ je ponajviše o povjerenju hrvatskih građana u institucije države, kazao je Luković. Na upit postoje li sada i kakve su mogućnosti za ukidanje stare devizne štednje, Luković je rekao da za to sada postoje puno bolji uvjeti nego proteklih godina. Odluka je, kako on kaže, na hrvatskoj Vladi, a čini se, ovisit će i o aranžmanima s međunarodnim financijskim institucijama (MMF, Svjetska banka). Zagrebačka se banka ovih dana pridružila Privrednoj banci Zagreb i počela 'čišćenjem malih partija' računa, odnosno sada se isplaćuje stara štednja do 500 DEM, a proširit će se na više iznose, čime će se riješiti mali iznosi stare devizne štednje. Odgovor na upit s početka teksta sada je puno bliži, a predstojeći će mjeseci pokazati je li došlo pravo vrijeme za pretvaranje stare u novu deviznu štednju. (Hina) db mc 261221 MET nov 95