ZAGREB, 23. studenog (Hina) - U povodu 50. godišnjice tiskanja "Republike", časopisa Društva hrvatskih književnika, danas je u DKH priređen okrugli stol na kojemu su se okupili brojni članovi uredništva "Republike", suradnici,
književni kritičari, književni povjesničari i urednici koji su vodili taj književni časopis.
ZAGREB, 23. studenog (Hina) - U povodu 50. godišnjice tiskanja
"Republike", časopisa Društva hrvatskih književnika, danas je u DKH
priređen okrugli stol na kojemu su se okupili brojni članovi
uredništva "Republike", suradnici, književni kritičari, književni
povjesničari i urednici koji su vodili taj književni časopis. #L#
Otvarajući prigodni susret, sadašnji urednik "Republike"
Velimir Visković uz ostalo je kazao da je taj časopis zamišljen kao
središnje glasilo hrvatskih književnika. Za razliku od dvaju drugih
časopisa DKH, "Razloga" i "Krugova", i zbog svoje "eklektičke
orijentacije", "Republika" se održala čitavih pola stoljeća.
Na čelu njezina uredništva tijekom tih burnih vremena bili su
istaknuti hrvatski književnici poput Antuna Šoljana, Slavka Mihalića,
Novaka Simića i drugih, kazao je Visković.
Predsjednik DKH Ante Stamać uz ostalo je kazao da se
"Republika" uspjela održati unatoč grubim naletima politike, da je
imala svoje uzlete i padove i unatoč svemu tome uspjela očuvati ugled
književne misli među hrvatskim piscima.
U povijesnom pregledu tiskanja "Republike" Vlaho Bogišić je uz
ostalo naveo da je u prošlih 50 godina izišlo 585 brojeva, od kada u
rujnu 1945. kao mjesečnik tiskan prvi broj časopisa.
Tijekom pola stoljeća "Republika" se pojavljivala i kao
dvomjesečnik i tromjesečnik, pa je tiskano između osam i devet
svezaka na godinu, ovisno o novčanim prilikama i prispjelim
tekstovima. Do danas je, napomenuo je Bogišić, izišlo 430 svezaka
"Republike". Navodeći pisce koji su tijekom pola stoljeća vodili
uredništvo "Republike", izdvojio je Novaka Simića, koji je tu dužnost
obnašao od 1955. do 1971.
Prisjećajući se vremena u kojima je izlazila "Republika",
Branimir Donat je istaknuo da je Novak Simić jedan od najzaslužnijih
za otvaranje ovoga časopisa novinama u književnosti i uvijek "sa
stanovitim hrvatskim osjećajem".
Vjeran Zuppa je kazao da je trajnost i opstojnost "Republike"
do današnjih dana dokaz kulturno-političke potrebe takvoga časopisa,
upozorivši da u pojedinim razdobljima tekstovi objavljivani na
njezinim stranicama nisu imali određeno "estetičko utemeljenje".
Upravo pomanjkanje toga "estetičkog utemeljenja", po Zuppinoj
procjeni, poslužio je da su se u Hrvatskoj pokretali alternativni
književni časopisi, poput "Krugova" i "Razloga" koji su u vrijeme kad
su nastajali, i te kako opravdavali svoje "estetičko utemeljenje".
U raspravi su sudjelovali Joža Horvat, Jozo Laušić, Branko
Maleš, Branimir Bošnjak i drugi. U čast toga jubileja na tribini
Društva hrvatskih književnika sutra će se održati prigodna književna
večer posvećena tom časopisu.
(Hina) ta mć
231720 MET nov 95