ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Branko Vrbošić razgovarao je s Mirkom Tankosićem, predsjednikom Odbora Središnjice HDZ-a za izgradnju povjerenja sa srpskim pučanstvom u Republici Hrvatskoj, o ciljevima što ih Odbor želi ostvariti.
Pojašnjavajući svoje angažiranje u radu Odbora, Tankosić na početku interviewa "Maratonac na putu povjerenja", u današnjem Večernjem listu, kaže: "Nikada nisam želio biti 'specijalist' za nacionalne teme. To se nije moglo prepoznati u ostalim predstavnicima, pogotovo SNS-a, koji se verbalno zalažu za građansku opciju, ali o realizaciji ne žele ni razgovarati, tada se zatvaraju u nacionalnu opciju, što je dvolično. Na primjer, građanska opcija traži ista prava i obveze za sve građane, pa je jedna od obveza sudjelovanje u vojsci i obrani domovine. Oni o tome ne žele razgovarati, nego žele pravo da Srbi u Hrvatskoj ne služe vojsku".
ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Branko Vrbošić razgovarao je s Mirkom
Tankosićem, predsjednikom Odbora Središnjice HDZ-a za izgradnju
povjerenja sa srpskim pučanstvom u Republici Hrvatskoj, o ciljevima
što ih Odbor želi ostvariti. Pojašnjavajući svoje angažiranje u radu
Odbora, Tankosić na početku interviewa "Maratonac na putu povjerenja",
u današnjem Večernjem listu, kaže: "Nikada nisam želio biti
'specijalist' za nacionalne teme. To se nije moglo prepoznati u
ostalim predstavnicima, pogotovo SNS-a, koji se verbalno zalažu za
građansku opciju, ali o realizaciji ne žele ni razgovarati, tada se
zatvaraju u nacionalnu opciju, što je dvolično. Na primjer, građanska
opcija traži ista prava i obveze za sve građane, pa je jedna od obveza
sudjelovanje u vojsci i obrani domovine. Oni o tome ne žele
razgovarati, nego žele pravo da Srbi u Hrvatskoj ne služe vojsku". #L#
Govoreći o samim zadacima Odbora Tankosić, uz ostalo, napominje:
"Prvi od dvije osnovne zadaće Odbora je rad na svladavanju postojećih
odnosa, posebno prema nacionalnoj zajednici Srba u Hrvatskoj. Svjesni
smo da su se u proteklom vremenu događale određene stvari koje sigurno
nisu službena politiks HDZ-a niti izvršne, zakonodavne i sudske
vlasti. One su bile posebno naglašene poslije 'Oluje', kada je došlo
do bitnih kršenja ljudskih i građanskih prava. Odbor će se zalagati da
svi koji su učinili ono što nije sukladno zakonima RH budu
procesuirani. (...) Paralelno s prvim ostvarivat ćemo drugi cilj
Odbora, odnosno nastojat ćemo građanima na još uvijek okupiranim
područjima dati do znanja da imaju svoju budućnost u Hrvatskoj. Želimo
ih preko medija i osobnim kontaktima uvjeriti da Hrvatska jest pravna
država, a njezino zakonodavstvo svim građanima nudi istu perspektivu i
budućnost u cjelovitoj Hrvatskoj".
Osvrćući se na odnos drugih udruga i političkih stranaka Srba u
Hrvatskoj prema Odboru, Tankosić napominje: "Iz udruga i nekih
stranaka, pogotovo SNS-a, dolaze napadi na Odbor, ali na način da ga
prepoznaju kao nekakvo paradržavno tijelo. To nije točno. Odbor je
tijelo jedne stranke. Prvi put u tu problematiku jedna stranka ulazi
na način da realizira svoja programska načela, a druge stranke do sada
na tome ništa nisu učinile. Ipak, iako je Odbor po broju članova
limitiran, na sjednice ćemo zvati sve koji se žele uključiti u
realizaciju našega transparentnog programa. Tako ćemo program
predložiti i svim srpskim udrugama u Hrvatskoj - Srpskom demokratskom
forumu, Zajednici Srba, Kulturnom društvu 'Prosvjeta' - pa i
političkim strankama i svatko se može uključiti. Na taj ćemo način
eliminirati ove napade".
O tome boji li se da mu se pripiše raniji 'status' Sime Rajića i
Milana Đukića, dakle 'Tuđmanova Srbina', Mirko Tankosić, uz ostalo,
kaže: "Moji postupci svjedoče da nije točno da je u meni 'Tuđman našao
novog Srbina'. Suprotstavit ću se i u HDZ-u eventualnim razmišljanjima
koja bi ekstremno zagovarala opcije koje idu na uštrb građanskih prava
svih u Hrvatskoj".
(Hina) dp sp
220819 MET nov 95