IZBORNA KOMISIJA RH: NEOSNOVANI PRIGOVORI JEDANAEST POLITIČKIH STRANAKA

STRANAKA ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Izborna komisija Republike Hrvatske odbila je kao neosnovane prigovore jedanaest političkih stranaka (ASH, HKDU, HNS, HSS, HSLS, HSP 1861, HND, IDS, SDP, RIDS, SBHS) podnešene "radi nepravilnosti u postupku izbora za zastupnike u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske", odnosno kako su u prigovorima stranke navele radi "grube greške u iskazivanju rezultata izbora za zastupnike Zastupničkog doma Sabora RH". #L# Izborna komisija RH u obrazloženju rješenja podsjeća da podnositelji prigovora "smatraju da je, greškom, pri utvrđivanju službenih rezultata izbora zastupnika u Zastupnički dom Sabora RH na izborima 29. listopada, Izborna komisija RH izdvojila broj i postotak nevažećih listića, jer da su i birači koji su glasački listić popunili tako da se isti smatra nevažećim pristupili glasovanju, te da i te birače treba 'uključiti' u distribuciju rezultata izbora po listama, odnosno kandidatima". Tvrdnju da ti prigovori nisu osnovani, Izborna komisija RH potkrepljuje navodima i tumačenjima pojedinih odredbi Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH. Prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona izabran je kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali, navodi Izborna komisija te tumači da iz te odredbe proizlazi da se za izbor kandidata za zastupnika prilikom utvrđivanja rezultata glasovanja uzimaju u obzir glasovi koje je dobio pojedini kandidat. "Jedino kod onih glasačkih listića koji su popunjeni u skladu s odredbom članka 40. Zakona moguće je utvrditi koji je od više kandidata, odnosno koja je državna (posebna) lista dobila glas određenog birača. Dakle rezultat glasovanja ovisi o ukupnom broju važećih listića (valjanih glasova)", stoji u obrazloženju. Izborna komisija RH potom navodi odredbu članka 41. Zakona prema kojoj se nevažećim glasačkim listićem smatra onaj "koji je nepotpun, kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata, odnosno državnu listu, odnosno posebnu listu birač glasovao; na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata (u slučaju kada se bira samo jedan kandidat), odnosno za dvije ili više državnih lista, odnosno posebnih lista". "Prema tomu neosnovano podnositelji prigovora smatraju da bi pri utvrđivanju rezultata izbora trebalo uzeti u obzir i nevažeće glasačke listiće, jer isti ne predstavljaju glas koji bi dobio bilo pojedini kandidat ili određena državna lista, odnosno posebna lista, s obzirom da se iz nevažećeg glasačkog listića ne može utvrditi volja birača da glasuje za pojedinog kandidata, određenu državnu, odnosno posebnu listu. Tumačenje podnositelja prigovora da se nevažeći glasački listić izjednačava s dobivenim glasom, dakle, protivno stajalištu Izborne komisije RH, iznesenom kako u objavi službenih rezultata izbora, tako i u ovoj odluci, moglo bi imati za posljedicu (u slučaju kada bi zbroj nevažećih glasačkih listića, pri glasovanju za državne, odnosno posebne liste, iznosio preko pet posto) da se i na temelju nevažećih glasačkih listića, ostvari pravo na zastupnička mjesta u Saboru RH, što je protivno samom smislu i duhu izbornog zakona", obrazlaže Izborna komisija. Stoga je Izborna komisija RH prilikom utvrđivanja državnih lista, odnosno posebnih lista koje sudjeluju u diobi zastupničkih mjesta, kao i prilikom utvrđivanja broja zastupničkih mjesta koje je dobila pojedina državna, odnosno posebna lista uzimala u obzir samo dobivene glasove pojedinih državnih, odnosno posebnih lista, navodi se u rješenju koje je potpisao predsjednik Izborne komisije RH dr. Krunislav Olujić. (Hina) bn/msj ds 171457 MET nov 95