ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Raščlanjujući problem sastavljanja uprave u glavnom gradu Hrvatske, s obzirom na to da ni jedna stranka nije dobila većinu mjesta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (HDZ - 17 mjesta, HSLS - 10, SDP - 9, HSS
i HND - 2), Branko Podgornik u današnjem Vjesniku napominje kako je problem u tome što su oporbene stranke na izbore izišle u koaliciji, "pa traže - pozivajući se na većinsku potporu koju su Zagrepčani dali upravo oporbenom savezu - da oporbena koalicija u cijelosti preuzme gradsku upravu". Nasuprot tome stoji nastojanje HDZ-a da sastavi koalicijsku gradsku vladu uz potporu neke oporbene stranke, i kao treća mogućnost - višestranačka gradska uprava. Ocijenivši kako se oporbena koalicija "čini najvjerojatnijim rješenjem", Podgornik napominje kako "u politici nikad ne treba reći nikad" i kako su i moguće i druge dvije opcije.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Raščlanjujući problem sastavljanja
uprave u glavnom gradu Hrvatske, s obzirom na to da ni jedna stranka
nije dobila većinu mjesta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (HDZ - 17
mjesta, HSLS - 10, SDP - 9, HSS i HND - 2), Branko Podgornik u
današnjem Vjesniku napominje kako je problem u tome što su oporbene
stranke na izbore izišle u koaliciji, "pa traže - pozivajući se na
većinsku potporu koju su Zagrepčani dali upravo oporbenom savezu - da
oporbena koalicija u cijelosti preuzme gradsku upravu". Nasuprot tome
stoji nastojanje HDZ-a da sastavi koalicijsku gradsku vladu uz potporu
neke oporbene stranke, i kao treća mogućnost - višestranačka gradska
uprava. Ocijenivši kako se oporbena koalicija "čini najvjerojatnijim
rješenjem", Podgornik napominje kako "u politici nikad ne treba reći
nikad" i kako su i moguće i druge dvije opcije. #L#
Zatim piše: "U slučaju da oporba ostane jedinstvena i sama sastavi
gradsku vlast, moglo bi doći do zatezanja užeta između vodstva HDZ-a i
oporbe. Ako vrh HDZ-a ne prihvati oporbenu vlast u Zagrebu, i ako
predsjednik Republike ne potvrdi izbor (a to je njegovo zakonsko
pravo) gradonačelnika, koji istodobno obavlja i dužnost župana
Zagrebačke županije, u glavnom gradu moglo bi doći do krize
upravljanja, pa bi se moralo ponovno raspisati lokalne izbore u
Zagrebu. Također, do krize upravljanja u Zagrebu moglo bi doći i u
slučaju da oporbena vlast nije spremna provoditi zakone i surađivati
sa središnjim hrvatskim vlastima.
Kako sada stvari stoje, čini se da ponovni izbori u Zagrebu ne bi
bitnije promijenili i raščistili stranačke odnose snaga. Novi izbori -
kako sada stvari stoje - ne bi išli na ruku HDZ-u jer bi na njima
vjerojatno prošao s istim ili slabijim rezultatom.
Za ishod zagrebačke situacije osobito je važno imati na umu da su
Zagrepčani dali HDZ-u veliko povjerenje na državnoj razini, a na
gradskoj nešto manje (36 posto). Postavlja se pitanje kako će
reagirati desetak posto Zagrepčana, koji su istodobno glasovali za HDZ
na državnoj, a za oporbu na gradskoj razini. Na novim izborima u
Zagrebu taj dio birača zacijelo se ne bi vratio HDZ-u, nego bi
uglavnom glasovali za oporbu, s opasnošću da se njihove simpatije
uskoro okrenu i protiv HDZ-a na državnoj razini, ako njegovo vodstvo
ne bi poštivalo takav izbor glasača.
Mnogi birači glasovali su istodobno i za HDZ i za oporbene stranke
zato što polaze od uvjerenja da se hrvatske političke stranke mogu
dogovoriti o bitnim pitanjima. Očito je da javnost ozbiljno računa na
unutarhrvatsku suradnju. Ne treba smetnuti s uma da su se hrvatski
ljudi opredijelili za političke stranke i njihove kandidate zato što
očekuju da će oni surađivati, a ponajprije rješavati probleme i
ispunjavati potrebe građana koji su ih birali. To trebaju imati na umu
i predstavnici vladajuće i oporbenih stranaka. Stoga situacija u
Zagrebu može biti ogledni primjer za stanačku i političku suradnju u
Hrvatskoj u idućim godinama, na svim razinama vlasti".
(Hina) mc
080834 MET nov 95