ZAGREB, 2. studenog (Hina) - U povodu 60. obljetnice od praizvedbe opere Ero s onoga svijeta i u čast 100. obljetnice rođenja hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca večeras je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u postavu Franje
Marinkovića otvorena izložba "Jakov Gotovac 1859.-1982." autorice i istaknute glazbene kritičarke Jagode Martinčević.
ZAGREB, 2. studenog (Hina) - U povodu 60. obljetnice od praizvedbe
opere Ero s onoga svijeta i u čast 100. obljetnice rođenja hrvatskog
skladatelja Jakova Gotovca večeras je u Hrvatskom narodnom kazalištu u
Zagrebu u postavu Franje Marinkovića otvorena izložba "Jakov Gotovac
1859.-1982." autorice i istaknute glazbene kritičarke Jagode
Martinčević. #L#
Otvarajući izložbu, autorica Jagoda Martinčević poslužila se
riječima kritičara Jutarnjeg lista, koji je nakon praizvedbe na
današnji dan daleke 1935. zapisao: "I tako je opet jedan hrvatski
skladatelj uzalud napisao jednu operu." Taj kritičar, dodala je Jagoda
Martinčević, nije ni slutio da će se to djelo na pozornici HNK do
danas izvesti 610 puta, prevesti na devet svjetskih jezika i izvesti
na 80-ak inozemnih pozornica. Govoreći o važnosti izložbe, koja na
neki način predstavlja sav život i djelo Jakova Gotovca kojega s
pravom nazivaju savjest hrvatske glazbe druge polovice XX. stoljeća,
Jagoda je Martinčević kazala da su sve Gotovčeve opere osim "Morane" i
"Petra Svačića" izvedene na pozornici HNK-a.
Manje je poznato da je Gotovac dirigirao u ovoj kući i nije
bio ravnatelj opereta, nego je ravnao i svim Jarnovićevim
praizvedbama, među ostalim i Žarom ptica Sergeja Prokofjeva. Jakov
Gotovac istaknuo se i kao obnoviteljski umjetnik te je po svojem
djelu postao jedinstvenom osobnosti i dio naše hrvatske glazbene
povijesti i muzikologije. Za Gotovca je, nastavila je autorica
izložbe, poznato da nije bio sklon pomodnostima u svojem stvaralaštvu,
vjerovao je u svoj vlastiti samosvojan stil te je, na žalost, po
njezinim riječima, veoma kasno postao članom HAZU-a.
Na večerašnjoj izložbi predstavljena je opsežna građa iz svih
Gotovčevih praizvedaba, notni zapisi, te materijali koji obilježavaju
najvažnije događaje u životu toga istaknutog hrvatskog glazbenika.
Postavljen je, uz dosadašnji portret Jakova Gotovca, rad slikara
Uzorinca, i reljef s Gotovčevim likom, koji izradio akademski kipar
Josip Marinović. Velik dio građe na izložbi posuđen je od obitelji
Gotovac, iz Instituta za teatrologiju i književnost HAZU te Nacionalne
i sveučilišne biblioteke.
Jagoda Martinčević je na kraju istaknula da su te ustanove i
mjesta u kojima se mogu naći tragovi o djelu Jakova Gotovca, kojima će
se poslužiti mladi istraživači muzikolozi, a netko od njih sigurno će
posegnuti za još neistraženim Gotovčevim djelom.
Nakon otvorenja izložbe uslijedila je svečana predstava Ere s
onoga svijeta. Svečanom izvedbom ravnao je Zoran Juranić, a redatelj
obnovljenog Ere je Krešo Dolenčić. Glavni sudionici svečane jubilarne
predstave su Janez Lotrič, Branka Beretovac-Vondraček, doajen hrvatske
umjetnosti Tomislav Neralić, Cecilija Car, Sotir Spasevski i dr.
Sponzor večerašnjih svečanosti u povodu obljetnica Jakova
Gotovca uz gospodarstvenike je i Marketing HNK-a.
(Hina) ta mć
022003 MET nov 95