ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Pod visokim pokroviteljstvom i u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana sa suprugom večeras je svečanom izvedbom historijske opere Mila Gojsalića Jakova Gotovca u režiji Petra
Selema i pod ravnateljskim vodstvom maestra Mira Belamarića otvorena svečana sezona 1995/96, u čast stote obljetnice sadašnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Pod visokim pokroviteljstvom i u
nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana sa
suprugom večeras je svečanom izvedbom historijske opere Mila Gojsalića
Jakova Gotovca u režiji Petra Selema i pod ravnateljskim vodstvom
maestra Mira Belamarića otvorena svečana sezona 1995/96, u čast stote
obljetnice sadašnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. #L#
Visokog gosta i pokrovitelja svečanosti ispred zgrade HNK dočekali su
ministar kulture Zlatko Vitez, intendant HNK Georgi Paro, pomoćnica
intendanta Jasna Jakovljević, ravnatelj Opere maestro Vladimir
Kranjčević. Nakon svečanog dočeka u državnom salonu u mezaninu
kazališta intendant Paro predao je dr. Tuđmanu zlatnu i srebrnu
medalju tiskanu u čast 100. obljetnice zgrade HNK (1895.-1995.) i
monografiju "Sto godina zgrade HNK" autora Nikole Batušića.
Za ovu prigodu tiskane su i tri svečane marke HPT-a s likovima Ise
Kršnjavog, Hermana Bolea, graditelja kazališta, i marka s Bukovčevim
zastorom, simbolom ove zgrade. Prigodne poštanske marke dr.
Tuđmanu predao je direktor HPT-a dr. Mato Perak.
Jasna Jakovljević predala je dr. Tuđmanu prigodnu plaketu na kojoj je
ubilježen ovaj veliki jubilej - stota obljetnica zgrade HNK u Zagrebu.
Dr. Tuđman posebno je pozdravio i maestra Peru Gotovca, sina Jakova
Gotovca, čije se djelo Mila Gojsalića izvodi i u čast stote obljetnice
rođenja hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca. Intendant Paro zahvalio
je dr. Tuđmanu na visokom pokroviteljstvu ove značajne proslave HNK.
Dr. Tuđman izrazio je zahvalnost i čestitao kazališnim djelatnicima
na pripremi i obilježavanju ovog velikog jubileja glavne zgrade
hrvatske kazališne umjetnosti. Prije svečane izvedbe koja je započela
hrvatskom himnom nazočne je pozdravio intendant HNK Georgi Paro.
Obrativši se nazočnima predsjednik hrvatskoga Sabora dr. Nedjeljko
Mihanović je uz ostalo istaknuo da je pitanje hrvatskoga kazališta
prvi put došlo na dnevni red Hrvatskoga sabora 15. travnja 1861. kada
je donesen prvi kazališni zakon i kada je Sabor jednodušno taj
umjetnički zavod stavio pod svoje okrilje i financijsku potporu. Tim
aktom, nastavio je dr. Mihanović, Hrvatski sabor je potvrdio ono što
je bila temeljna zamisao ilirskih prvaka i kazališnih entuzijasta
hrvatskog narodnoga preporoda. Jednakim visokim umjetničkim motivima
Hrvatski sabor je proveo 1870. u djelo zavjet velikana hrvatske
glazbene partiture Vatroslava Lisinskog, kada je osnovana i stalna
hrvatska Opera. Sa svojim duhovnim i umjetničkim stremljenjima ovaj je
umjetnički zavod postigao zadivljujući uspjeh hrvatskoga kazališnog
života u nas. Ovo je kazalište trajno bilo najreprezentativnija
govornica čistih ideala hrvatske duše i hrvatskoga umjetničkog
nadahnuća, istaknuo je Mihanović.
Podsjećajući na početke ove kazališne zgrade dr. Mihanović je u ime
pokrovitelja hrvatskog Sabora podsjetio kako je otvorenje ove
zgrade bilo proslavljeno prije sto godina izvedbom naše nacionalne
opere Nikola Šubić Zrinski od Ivana pl. Zajca.
"Danas, kada naše državno Hrvatsko narodno kazalište djeluje u novoj
povijesnoj epohi u suverenoj državi Hrvatskoj, čestitam u ime
hrvatskoga državnoga Sabora svima ovaj veliki jubilej. Izražavam
iskrenu želju da naša hrvatska Talija u svome nacionalnom umjetničkom
kretanju ostvari visoke umjetničke domete, istaknuo je dr. Mihanović.
Zatim je uslijedila premijerna izvedba Mile Gojsalića te znamenite
historijske glazbene drame u tri dijela koju je pjevao Danko
Anđelinović. Mila Gojsalića praizvedena je u HNK u Zagrebu 18. svibnja
1952. godine s ondašnjim velikanima hrvatske Opere.
U večerašnjoj svečanoj izvedbi uz Zbor, Orkestar i Balet HNK, u
naslovnoj ulozi Mila Gojsalića nastupila je primadona Ruža Pospiš
Baldani. Ostali protagonisti su Ivica Šarić, Hrid Matić, Tonči
Petković, Tomislav Neralić, umjetnik koji je nastupio i u prvoj
premijernoj izvedbi 1952. godine, zatim Mladen Katanić, Valentin
Encčev, Sotir Spasevski, Špiro Boban, Marijan Jurišić i drugi. Kao
guslar u prologu opere nastupio je dramski umjetnik Božidar Alić.
Scenograf predstave je Zlatko Kauzlarić-Atač, kostimograf Irena Sušac,
koreograf Antun Marinić te zborovođa Silvana Čuljak.
Na svečanoj izvedbi Mile Gojsalića u HNK bili su predsjednica
Županijskog doma Sabora dr. Katica Ivanišević, potpredsjednik Sabora
Vladimir Šeks, potpredsjednici Vlade dr. Jure Radić i dr. Mate Granić,
ministar obrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera HV general zbora
Zvonimir Červenko, pobočnik Predsjednika Republike general Krešimir
Kašpar, gradonačelnik Zagreba Branko Mikša, članovi diplomatskog
zbora, sudionici 3. općeg sabora HDZ-a, mnogi državni dužnosnici i
istaknuti javni djelatnici.
(Hina) ta mć
142141 MET oct 95