ZA POČETAK OBNOVE BIH POTREBNO 10 MILIJARDI DOLARA

SARAJEVO, 1. studenog (Hina) - Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond počeli su ozbiljne razgovore s bosanskohercegovačkim dužnosnicima kako bi što prije počela obnova i rekonstrukcija zemlje, a predstavnici tih organizacija posebno su se zanimali za uspostavu financijskog sustava i odgovarajućih institucija hrvatsko-bošnjačke Federacije. #L# Nakon završetka osmodnevnog posjeta slobodnim područjima u BiH, voditeljica zajedničkog izaslanstva, zamjenica direktora Svjetske banke za središnju Europu i središnju Aziju Christine Walich upozorila je danas u Sarajevu kako je obnova ekonomskog sustava BiH otežana ratom, a zahtijeva također i pretvorbu u skladu s tržišnim gospodarstvom. Obnova BiH istodobno podrazumijeva i procvat privatne inicijative, kao što je učinjeno u drugim zemljama u kojima je vladao komunizam. Christine Walich je rekla kako su svi članovi izaslanstva Svjetske banke i MMF ugodno iznenađeni što je u BiH, unatoč ratu, postignuta visoka makroekonomska stabilnost te bosanskohercegovačkim dinarom za koji je voditeljica rekla da je jedna od najstabilnijih valuta u području. Istaknula je također kako je iznenađujuće što inflacije gotovo i nema. Voditeljica izaslanstva je izjavila kako je najvažnija zadaća utemeljiti ključne makroekonomske institucije Federacije, posebice spominjući središnju državnu banku i carinsku upravu. Rekla je zatim kako za iduću godinu svakako treba osigurati zajednički federalni proračun i povezati platne sustave koji sada odvojeno funkcioniraju na područjima pod nadzorom HVO-a i Armije BiH. Ministar financija BiH Neven Tomić na zajedničkoj je konferenciji za novinstvo s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a podsjetio kako su sve dosadašnje veze s tim institucijama imale za svrhu stvoriti ekonomske uvjete za provedbu mirovnog plana. Ministar Tomić procjenjuje da su učinjeni značajni napori na integriranju financijskog sustava, a zahvaljujući pomoći od 25 milijuna dolara koju je darovala nizozemska Vlada, do kraja godine pristupit će se uspostavi federalne carinske uprave, središnje banke i agencije za privatizaciju. Novačne potrebe BiH su velike i ona će se u svojoj obnovi, kako ističe ministar energetike i industrije Faruk Smailbegović, morati osloniti ne samo na suradnju sa Svjetskom bankom i MMF-om nego i na Europsku uniju, islamske i sve druge zemlje koje žele ući u bilateralne aranžmane. Po Smailbegovićevim riječima, BiH kratkoročno treba 10,5 milijadi američkih dolara kako bi se pokrenula proizvodnja i proces privatizacije, dok bi u iduće tri godine bilo prijeko potrebno osigurati još 24 milijarde dolara. Vlada BiH planirala je prvo pokrenuti proizvodnju, pa onda provesti privatizaciju, no međunarodne financijske institucije savjetuju obratan postupak, rekao je Smailbegović. (Hina) rm vkn 011827 MET nov 95