WASHINGTON, 10. listopada (Hina) - Zajedničko 50. godišnje zasjedanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koje je okupilo više od deset tisuća predstavnika 178 država članica dviju financijskih institucija, počelo je u
utorak u Washingtonu.
WASHINGTON, 10. listopada (Hina) - Zajedničko 50. godišnje zasjedanje
Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koje je okupilo više
od deset tisuća predstavnika 178 država članica dviju financijskih
institucija, počelo je u utorak u Washingtonu. #L#
U radu godišnje skupštine sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo koje vodi
ministar financija Božo Prka.
Ove godine su se dvije institucije bavile traženjem novih,
djelotvornih odgovora za ublažavanje siromaštva najnerazvijenijih
država svijeta.
Svjetska banka je pritom suočena s prijetnjama američkog Kongresa o
smanjenju sredstava za fond Svjetske banke za međunarodni razvoj iz
kojeg se vrlo povoljnim kreditima pomažu najsiromašnije zemlje
svijeta. Republikanska većina u oba doma Kongresa trenutačno radi na
prijedlogu da se smanji američki doprinos od 1.25 milijarde dolara u
taj fond za oko 50 posto.
Takav bi korak mogle slijediti i neke druge razvijene države s
vlastitim proračunskim problemima.
Pred sudionicima zasjedanja je i američki paket prijedloga za jačanje
sposobnosti MMF-a u odgovoru na buduće financijske krize poput
posljednje, koja je u prosincu prošle godine pogodila meksički pezos.
Sjedinjene Države žele osnovati fond od 50 milijardi dolara u MMF-u
za hitne intervencije, kako bi izbjegle da same iz vlastitih
sredstava interveniraju u financijskim krizama. Meksiko je tada za
izlaz iz krize dobio oko 20 milijardi od Sjedinjenih Država, od čega
je prije tjedan dana otplatio prvu ratu zajma od 700 milijuna dolara.
Sudbina prijedloga sudjelovanja zapadnih država u tom fondu s 50
posto te razvijenih azijskih s ostalih 50 posto novčanih sredstava,
unatoč potpori skupine sedam najrazvijenijih, još je nesigurna.
Drugi dio američkog prijedloga reforme bio bi uspostava sustava ranog
upozorenja kojim bi se otkrili financijski problemi, prije nego poprime
razmjere meksičke krize. Države bi, na temelju toga prijedloga,
trebale redovito objavljivati pokazatelje gospodarskog stanja.
Pred sudionicima zasjedanja je i prijedlog Svjetske banke za otpis
dijela dugova najsiromašnijih koje te dugove, kako se očekuje, neće
moći otplatiti, a teret su za njihova gospodarstva.
Svjetska banka, koja smatra da je unapređenje gospodarskog razvoja
prevelika zadaća za nju samu, očekuje da će u tom procesu svoju ulogu
pronaći i privatne kompanije te nevladine organizacije s iskustvom u
pitanjima okoliša i socijalnim pitanjima.
Ovogodišnje zasjedanje prate kritike zbog nedjelotvornosti dviju
svjetskih financijskih institucija i "prenabujale" dobro plaćene
administracije. Posljednji summit sedam najrazvijenijih država svijeta
ljetos je završio sa zaključkom da bi Svjetska banka trebala pronaći
novu dinamičnu ulogu kako bi opravdala svoje postojanje.
Prosječna plaća stručnjaka u Svjetskoj banci i MMF-u ove godine
iznosi 86 tisuća dolara na godinu netto, a viši dužnosnici zarađuju na
godinu više od 150 tisuća dolara, također oslobođeni poreza.
U trenutku dok je jedna od prioritetnih zadaća pomoć najsiromašnijim
državama, Svjetska banka s više od deset tisuća zaposlenih ovih je
dana pod krov digla i novu zgradu u središtvu Washingtona. Završna
cijena projekta bit će 314 milijuna dolara, što je više od predviđene
svote za sto milijuna dolara.
(Hina) ps rb
101757 MET oct 95