ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Odluku kojom odbija zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. Ustavni sud također je
donio Odluku kojom odbija zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH odredbi članaka 5. i 9. Zakona o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora RH. Oba je zahtjeve podnijela trećina zastupnika Županijskog doma Sabora. Ustavni Sud donio je i Rješenje kojim odbacuje zahtjev za utvrđenje osobne odgovornosti predsjednice Županijskog doma Sabora RH dr. Katice Ivanišević, koji je Ustavnom sudu također podnijela trećina zastupnika Županijskog doma (iz redova oporbe).
DVA IZBORNA ZAKONA
ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske donio je
Odluku kojom odbija zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske.
Ustavni sud također je donio Odluku kojom odbija zahtjev za ocjenu
suglasnosti s Ustavom RH odredbi članaka 5. i 9. Zakona o izbornim
jedinicama za Zastupnički dom Sabora RH. Oba je zahtjeve podnijela
trećina zastupnika Županijskog doma Sabora.
Ustavni Sud donio je i Rješenje kojim odbacuje zahtjev za utvrđenje
osobne odgovornosti predsjednice Županijskog doma Sabora RH dr. Katice
Ivanišević, koji je Ustavnom sudu također podnijela trećina zastupnika
Županijskog doma (iz redova oporbe). #L#
Kako se ističe u obrazloženju Odluke o odbijanju zahtjeva za ocjenu
ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika
u Sabor RH, Ustavni je sud pojedinačno analizirao sve razloge iznijete
u zahtjevu i ocijenio da nisu osnovani.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud ističe da odredba članka 28.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH,
kojom je određeno da Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim
novinama", nije protivna odredbama Ustava, jer članak 90. stavak 1.
Ustava propisuje obvezu objave zakona u "Narodnim novinama" prije
stupanja na snagu. S obzirom da je spomenuti Zakon objavljen u
"Narodnim novinama" prije stupanja na snagu, Ustavni je sud ocijenio
da je postupljeno u skladu s navedenom ustavnom odredbom.
Odredbom članka 28. osporenog Zakona, ističe se nadalje u
obrazloženju Odluke Ustavnog suda, nije Županijskome domu uskraćeno
pravo suspenzivnog veta, kako to navode podnositelji zahtjeva, jer se
prema odredbi članka 77. Ustava oba doma Sabora RH mogu raspustiti
odlukom većine svih zastupnika svakog doma, a to ovlaštenje domova
nije vezano uz rok. Zastupnički dom Sabora RH postupio je na temelju
tog ovlaštenja donijevši Odluku o svom raspuštanju većinom glasova svih
zastupnika i stoga slijedi da je "nastupanjem posljedice ostvarenja
ustavnoga prava jednog doma Sabora, prestala mogućnost ostvarenja
ustavnoga prava drugog doma, odnosno više nije bila moguća primjena
članka 81. alineja 4. Ustava o suspenzivnom vetu Županijskoga doma",
ističe se u obrazloženju Odluke Ustavnog suda RH.
U svezi s tvrdnjama podnositelja zahtjeva o materijalnoj
protuustavnosti, Ustavni sud u obrazloženju Odluke ističe da Ustav RH
propisuje da je biračko pravo (aktivno i pasivno) opće i jednako i
imaju ga svi državljani RH s navršenih 18 godina, dakle imaju ga i
hrvatski državljani sa stalnim prebivalištem u inozemstvu. To se
njihovo pravo razrađuje izbornim zakonodavstvom i nije ograničeno samo
na glasovanje, kako to navode podnositelji zahtjeva. Iz tih razloga
navodi se u obrazloženju Odluke Ustavnog suda osporena odredba članka
1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor
RH nije protivna smislu ustavnih odredbi.
Ustavni je sud također ocijenio i da zakonska odredba o
prohibitivnoj klauzuli nije u suprotnosti niti jednoj od najviših
ustavnih vrednota, posebno ne višestranačkom demokratskom sustavu,
kako to navode podnositelji zahtjeva.
Neosnovanim je ocijenjen i dio zahtjeva kojim podnositelji upućuju
na neustavnost odredbe članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama kojim
je u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor RH, ispod podnaslova
"Prijelazne i završne odredbe", dodan novi članak, a kojim se određuje
privremeno (do objave rezultata popisa pučanstva RH) neprimjenjivanje
odredbi Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH kojima je regulirana
zastupljenost pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina
u Saboru. U obrazloženju Odluke Ustavni sud ističe da je uzrokom
unošenja te prijelazne i završne odredbe u navedeni Zakon, Ustavni
zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona
o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina.
Ustavni sud Republike Hrvatske donio je i Odluku kojom odbija
zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbi članka 5. i 9. Zakona
o izbornim jedinicama za Zastupnički dom koji je Ustavnom sudu
podnijela trećina zastupnika Županijskog doma. Člankom 5. utvrđeno je
da 12 zastupnika u Zastupnički dom Sabora RH biraju hrvatski
državljani koji imaju prebivalište izvan RH, a odredbom članka 9.
utvrđeno je da taj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim
novinama".
Podnositelji zahtjeva smatraju da je članak 5. nejasan jer
je riječ o biračima koji imaju prebivalište izvan teritorija RH, a ne
zna se kojoj izbornoj jedinici pripadaju. Ta je odredba po njihovom
mišljenju u nesuglasju s odredbom članka 1. stavka 2. hrvatskog
Ustava, zato što smatraju da hrvatskim državljanima zbog prebivanja
izvan RH ne pripada pravo na vlast u RH, te oni ne mogu imati biračko
pravo u izborima za Sabor RH.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud citirajući Ustav navodi da biračko
pravo, opće i jednako, imaju svi državljani RH s navršenih 18 godina,
a to je pravo osigurano i onim hrvatskim državljanima koji se u doba
izbora zateknu izvan granica RH, bez obzira da li imaju ili ne
prebivalište na području RH. U članku 5. stavku 3. navedenog Zakona
utvrđeno je da birači koji nemaju prebivalište na području RH biraju
zastupnike u Zastupnički dom na temelju posebnih lista.
U obrazloženju se navodi da u opsorenoj odredbi članka 5. nije riječ
o utvrđivanju izborne jedinice, već se tom odredbom određuje broj
zastupnika koje u Zastupnički dom biraju hrvatski državljani koji
imaju prebivalište izvan RH.
Ustavni sud Republike Hrvatske donio je i Rješenje kojim odbacuje
zahtjev za utvrđenje osobne oodgovornosti predsjednice Županijskog
doma Sabora dr. Katice Ivanišević koji je Sudu podnijela trećina
zastupnika Županijskog doma. Svoj zahtjev podnositelji temelje na
tvrdnji da je predsjednica Županijskog doma ne postupajući po
prijedlogu trećine zastupnika tog Doma za vraćanje na ponovno
odlučivanje Zastupničkom domu naprijed navedenih zakona, povrijedila
odredbe članka 81. alineja 4. Ustava RH te je odgovorna u smislu
odredbe članka 20. Ustava RH.
Kako se navodi u obrazloženju Rješenja taj "zahtjev nije dopušten".
"Nadležnost Ustavnog suda RH utvrđena je u članku 125. Ustava RH.
Zahtjev za utvrđenje odgovornosti predsjednice Županijskog doma Sabora
RH pred Ustavnim sudom RH nije utemeljen ni na odredbama Ustava RH
niti na odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH i stoga Ustavni
sud RH nije nadležan za odlučivanje o tom zahtjevu".
(Hina) sšh ds
201723 MET oct 95