ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici donijela odluku o otvaranju postupka sanacije pet hrvatskih brodogradilišta i Željezare Sisak kao i odluku o početku sanacije "Slavonske banke" d.d. iz Osijeka.
Saboru je upućeno više zakonskih prijedloga među kojima i Konačni prijedlog zakona o investicijskim fondovima.
(ŠIRA VERZIJA)
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici
donijela odluku o otvaranju postupka sanacije pet hrvatskih
brodogradilišta i Željezare Sisak kao i odluku o početku sanacije
"Slavonske banke" d.d. iz Osijeka. Saboru je upućeno više zakonskih
prijedloga među kojima i Konačni prijedlog zakona o investicijskim
fondovima. #L#
Odlukom Vlade tako počinje sanacija u pulskom "Uljaniku", riječkoj
Brodograđevnoj industriji "3. MAJ", Brodogradilištu "Kraljevica",
"Brodotrogiru", Brodograđevnoj industriji "Split" te Željezari Sisak.
Donošenjem te odluke djelatno otpočinje proces sanacije ovih velikih
hrvatskih gubitaša, kazao je premijer Nikica Valentić ističući veliki
značaj te odluke i s tim u svezi predstojeće napore svih resora, a
posebno poslovodstava tih poduzeća. Njihova sanacija bit će modelom za
sanaciju drugih gubitaša, istaknuto je.
Riječ je o poduzećima u pretežitom vlasništvu Hrvatskog fonda za
privatizaciju i mirovinskih fondova, a visina njihovih dugovanja
bankama i drugim vjerovnicima onemogućava njihovo poslovanje. Ukupan
iznos dugovanja pet hrvatskih brodogradilišta iznosi oko 520 milijuna
američkih dolara.
Sanacija tih poduzeća preduvjet je njihova restrukturiranja, a
temeljne pretpostavke su uz zakonsku osnovu, financijska sanacija
dugova, organizacijsko i kadrovsko restrukturiranje, nužno
investiranje u modernizaciju proizvodnje te kao izuzetno važan
čimbenik socijalno zbrinjavanje viška uposlenih. Kako bi otklonio
određene dvojbe s tim u vezi ministar gospodarstva Zlatko Mateša je
kazao kako će se sanacija provoditi u uvjetima potpune socijalne
sigurnosti djelatnika tih poduzeća.
U raspravi o toj temi također je istaknuto da će nakon sanacije tih
gubitaša Vlada pristupiti izradi programa restrukturiranja i sanacije
preostalih gubitaša, koji su, kazao je Mateša, "karcinom hrvatskog
gospodarstva". Ministar financija Božo Prka istaknuo je da je Vlada
već pristupila sanaciji nekih brodogradilišta, jer otplaćuje njihova
inozemna dugovanja.
Proces restrukturiranja hrvatskih poduzeća Vlada usko veže uz proces
sanacije banaka, a današnjom odlukom hrvatske Vlade otpočela je
sanacija i restrukturiranje "Slavonske banke" d.d. iz Osijeka. Ova će
sanacija također biti modelom za sanaciju ostalih banaka, a država će
za potrebe sanacije "Slavonske banke" d.d iz državnog proračuna
izdvojiti, kako je rečeno, 150 milijuna kuna. Od toga će Državna
agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka otkupiti od
banke 79 milijuna i 270 tisuća kuna obveznica za restrukturiranje
gospodarstva koje je emitirala Republika Hrvatska, a koje se nalaze u
portfelju banke. Kako je istaknuto u raspravi cilj nije podržavljenje
banke već privatizacija.
Vlada je donijela i odluku o izdavanju obveznica RH za refinaciranje
prvog obroka javnog duga dospjelog 30. lipnja 1995. godine. Kako je
naglasio ministar Prka iz državnog proračuna nije se moglo izdvojiti
554.549.600 kuna za otplatu prvih 10 posto glavnice javnoga duga po
'staroj deviznoj štednji'. Stoga je dogovoreno refinanciranje toga
duga putem obveznica na tri godine i to u šest jednakih polugodišnjih
obroka uz godišnju kamatu 12 posto. Prvi obrok dospijeva na naplatu 1.
rujna 1996. godine.
Ministar privatizacije i upravljanja imovinom Ivan Penić kazao je da
je kroz privatizaciju javni dug smanjen za oko 1,5 milijardi
njemačkih maraka.
S današnje sjednice Vlada je u saborsku proceduru uputila vrlo
značajan Konačni prijedlog zakona o investicijskim fondovima koji je,
rečeno je, pripreman u suradnji sa Svjetskom bankom i drugim
međunarodnim stručnjacima. Predloženim zakonom omogućit će se
osnivanje investicijskih fondova u dva oblika - kao otvoreni i kao
zatvoreni, i to temeljem odobrenja Komisije za vrijednosne papire
isključivo radi javnoga prikupljanja novčanih i imovinskih sredstava.
Predlaže se i obvezatnost periodičnog izvješćivanja o financijskom
poslovanju fondova, a kako je naglasio ministar financija Božo Prka
njime će se poboljšati organiziranost financijskog tržišta i potaknuti
veća štednja.
Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro je iznio podatke o robnoj
razmjeni koja se, kazao je, u prvih devet mjeseci ove godine odvija
vrlo povoljno. Tako je izvoz povećan za 21 posto, a uvoz za 73 posto u
odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nastave li se ovakva kretanja
može se očekivati ukupna godišnja robna razmjena od 5,5 milijardi
američkih dolara. Inače, u izvozu je u rujnu ove godine ostvareno
rekordnih 555 milijuna američkih dolara, dok je uvoz u tom mjesecu bio
699 milijuna američkih dolara.
(Hina) msj/sšh ds
191537 MET oct 95