ZAGREB, 13. listopada (Hina/IKA) - Hrvatski biskupi okupljeni na VIII. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK), koje se u Zagrebu pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića održalo od 10. do
12. listopada, izdali su posebnu izjavu o stanju u banjalučkoj biskupiji, katolicima Hrvatima u Vojvodini i na području kotorske biskupije. Informativna katolička agencija (IKA) tu Izjavu prenosi u cijelosti:
ZAGREB, 13. listopada (Hina/IKA) - Hrvatski biskupi okupljeni na VIII.
plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK), koje se u
Zagrebu pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje
Kuharića održalo od 10. do 12. listopada, izdali su posebnu izjavu o
stanju u banjalučkoj biskupiji, katolicima Hrvatima u Vojvodini i na
području kotorske biskupije. Informativna katolička agencija (IKA) tu
Izjavu prenosi u cijelosti: #L#
"Članovi HBK na svom redovitom zasjedanju od 10. do 12. listopada u
Zagrebu, zajedno s članovima Biskupske konferencije BiH upoznati su s
najnovijim vijestima o stanju biskupa, svećenika i vjernika banjalučke
biskupije pod nadzorom srpskih vlasti. U posljednje četiri godine na
tom se području, koje nije bilo izravno zahvaćeno ratim djelovanjem,
sustavno istrebljuje nesrpsko stanovništvo, ruše se i uništavaju
crkve, crkvene zgrade, druge bogomolje kao i kuće progonjenih
stanovnika. Ta drama gašenja svih ljudskih, vjerskih i nacionalnih
prava te građanskih sloboda približava se, čini se, svome vrhuncu.
Podaci govore da je nakon svakodnevnih deportiranja progonjenih
ne-Srba tijekom druge polovice kolovoza i prvih dana rujna o. g.
otišlo oko 20.000 banjalučkih katolika. Dio ljudi koji je protjeran iz
svojih kuća i stanova, a to se još uvijek svakodnevno događa, nije u
mogućnosti ni ostati ni otići. Na tom području ostalo je, uz biskupa
mons. Franju Komaricu, 10 biskupijskih svećenika, šest franjevaca,
tri trapista svećenika, dva brata laika i 11 redovnica družbe sestara
Klanjateljica Krvi Kristove te više od sedam tisuća katolika. Na tom
se području može slaviti misa još samo u osam župa u prostorima koji
se nađu na raspolaganju, jer su za bogoslužje prikladne još samo
četiri i to štećene crkve. Posebno je zabrinjavajuće stanje velečasnog
Tomislava Matanovića, župnika iz Prijedora, koji je još 19. rujna
o.g., zajedno s roditeljima odvedeno u nepoznatom smjeru.
Zaprepašćuje činjenica da ni Međunarodni Crveni križ niti ikoja druga
humanitarna ili politička organizacija nije poduzela nešto uspješno da
se te ljude oslobodi. Dok tu svoju patničku braću preporučujemo u
usrdne molitve Bogu, apeliramo na sve međunarodne ustanove, koje su po
svojoj dužnosti pozvane štititi ljudska prava, da se zauzmu za tu
obespravljenu katoličku zajednicu na banjalučkm području i drugim
krajevima BiH. Sličnu tragediju proživljavaju i župe
đakovačko-srijemske biskupije u istočnom Srijemu, ali i u drugim
dijelovima SR Jugoslavije. Mnogi su vjernici - ponajviše Hrvati
katolici - već prognani, a oni koji još tamo žive u neprekidnom su
strahu i neizvjesnosti. Posebno su ugroženi župnici, njihove crkve i
župni domovi. Intervencije vlasti da zaštite ugroženo pučanstvo ne
postižu potrebni učinak.
Premda se nagovješćuju znakovi prestanka ratnih djelovanja i
uspostave trajnijeg mira, čemu se istinski radujemo, takvi se progoni
nažalost nastavljaju. No svakome mora biti jasno da pravedan mir
uključuje i pravedna rješenja za te prognanike i za sve koji su protiv
svoje volje morali napustiti vlastiti dom. Njihovo pravo na povratak
te na miran i siguran život u svom zavičaju moraju biti zajamčeni.
Međunarodna zajednica i nadležne vlasti neposredno odgovorne na
pojedinim područjima imaju obvezu stvarati uvjete za ostvarivanje tih
prava.
Svim prognanima iskazujemo svoju bliskost i solidarnost moleći se
Svemogućem Bogu da se skrate dani njihove i naše patnje", stoji na
kraju Izjave hrvatskih biskupa.
(Hina) pp sp
131857 MET oct 95