ZAVRŠENO SAVJETOVANJE "OBNOVA I BRZ RAZVOJ PRI NISKOJ INFLACIJI"

ZAGREB, 29. rujna (Hina) - U organizaciji hrvatske Vlade i Ekonomskog instituta Zagreb u Zagrebu je danas održano cjelodnevno savjetovanje pod nazivom "Obnova i brz razvoj pri niskoj inflaciji: mogućnost ili stranputica". Kako je na kraju savjetovanja istaknuto, razrješena je "važna dilema" iz naslova i definitivno potvrđeno da je hrvatski izbor stabilnost, obnova i brz rast pri niskoj inflaciji. #L# Kao uvod u savjetovanje poslužila je tom prigodom predstavljena knjiga skupine autora "Put u nisku inflaciju, Hrvatska 1993-1994.", u kojoj je pojašnjeno stanje prije objave programa, sam stabilizacijski program hrvatskog gospodarstva, te projekcija trajnije stabilnosti. Sudionici savjetovanja potom su raspravljali i govorili o svojim pogledima na stabilizaciju, obnovu i razvoj i njihovu međupovezanost te o daljnjim potrebnim aktivnostima. Predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić podsjetio je da se 3. listopada navršavaju dvije godina od početka primjene vladinog programa. Istaknuo je da nismo zadovoljni brzinom privatizacije, da se kasni u reformi mirovinskih fondova, da neodgodivo treba pristupiti rješavanju pitanja denacionalizacije te što prije krenuti s restrukturiranjem velikih javnih poduzeća i sanacijom banaka. Vrlo je opasno podgrijavati posebno sada u predizbornom kampanji nerealna obećanja, kazao je premijer navodeći da nikakvih sredstava za božićnicu ili 13 plaću nema. Tiskanja novca kao rješenja problema nema, naglasio je premijer. U daljnjem nastavku savjetovanja ugledni hrvatski ekonomisti dali su svoje osvrte na sadašnju situaciju kao i prijedloge što bi i kako trebalo rješavati u narednom razdoblju. Tako dr. Mato Babić drži da je upravljanje rak rana hrvatskog gospodarstva te da je menadžment taj koji mora postati odgovoran za sve odluke. Za dr. Gorazda Nikića je činjenica da je trgovinski deficit neizbježan, ali se pita kako ga financirati, a uz to drži da je u Hrvatskoj duboko ugrađen sindrom maksimiranja plaća. Mr. Guste Santini založio se za progresivno oporezivanje plaća kako bi se selektivnim pristupom povećanje netto aktive vratilo u proizvodnju. Ministar financija Božo Prka drži da se fiskalnog deficita ne treba bojati jer se kontroliranim deficitom stvaraju i šanse za razvoj, a Hrvatska ima prostora za zaduživanje. Prema mišljenju Zlatana Fr”hlicha potrebno je akceptirati regionalne komponente razvoja, dok Jadranko Bendeković smatra da hrvatsko poduzeće još uvijek nema sve potrebne osobine ekonomskog subjekta. On drži da su organizacijske i upravljačke kompetencije u poduzećima na niskim granama zbog sindroma "očekivanja drugog". Ravnatelj Ekonomskog instituta Zagreb Zvonimir Baletić kazao je da hrvatska ima resurse za brzo oživljavanje te da ih je moguće i brzo aktivirati. Treba stvarati uvjete za formiranje kapitala i za njegovu veću mobilnost. Na kraju savjetovanja premijer Valentić kazao je da je 99 posto problema u provedbi a ne u teoriji. Govoreći o privatizaciji koju, kako je rekao, neki kude da je sve prodano a drugi da je taj proces spor, Valentić je kazao da 50 posto društvenog proizvoda otpada na poduzeća koja su privatizirana. Krenulo se i u ozbiljno restrukturiranje 20-ak poduzeća, kazao je Valentić navodeći primjer brodogradilišta Kraljevice, koksare Bakar, šibenskog TLM-a i Željezare Sisak gdje je od 7.000 zaposlenih sada ostalo 2.500 i koja umjesto 100 milijuna maraka sada ima 15 milijuna maraka godišnje gubitka. Značajna je i reforma fondova jer je, podsjetio je premijer, skoro isti broj umirovljenika kao i zaposlenih. Naveo je i podatak da 100 kn mjesečno na mirovinu u proračunu za 96. znači 1,2 milijarde kuna. Izuzetno je važno ići objektivno naprijed uz postignut konsensus na svim razinama po pitanju denacionalizacije, privatizacije i restrukturiranja te sanacije banaka, kazao je premijer Valentić. (Hina) db dd 292035 MET sep 95