BEČ, 27. rujna (Hina/Reuter) - Ujedinjeni narodi procjenjuju da u 64
zemlje treba uništiti oko 110 milijuna zaostalih, još neeksplodiranih
protupješačkih mina.
Procjena State Departmenta iz godine 1994. o tim "skrivenim
ubojicama" u zemljama koje su najugroženije, govori sljedeće:
ANGOLA - između devet i 20 milijuna protupješačkih mina postavili su
tijekom 20-godišnjega građanskog rata u Angoli nekadašnji kolonizatori
- Portugalci, zatim snage angolske vlade i Kubanaci koji su ih
podupirali, te gerilci UNITA i njihovi južnoafrički pomagači.
Humanitarna udruga "Liječnici bez granica" izvijestila je o oko 70.000
angolskih stanovnika kojima su nakon eksplozija mina amputirane noge.
AFGANISTAN - jedna je od najugroženijih zemalja glede zaostalih mina.
Smatra se da u toj zemlji nije uništeno još najmanje 10 milijuna
komada tih eksplozivnih naprava. One se mogu naći u gradskim i
ruralnim područjima, u blizini izvora vode i kanala za navodnjavanje,
te na cestama. Opasnost od protupješačkih mina koči povratak više od
tri milijuna afganistanskih izbjeglica iz Pakistana i Irana.
KAMBODŽA - u toj državi još ima između 7 i 10 milijuna zaostalih
mina. Međunarodna nevladina organizacija koja se zauzima za zabranu
mina objavila je da je u njihovim ekslozijama stradalo više od 30.000
ljudi, kojima su morali biti amputirani ekstremiteti. Mnogi su i umrli na
poljima zbog izljeva krvi ili zato što nisu na vrijeme prevezeni do najbliže
ambulante.
BOSNA - nema točnih procjena. Raspad bivše Jugoslavije prouzročio je
najveću krizu u vezi s minskim poljima u Europi nakon Drugoga
svjetskog rata. UNPROFOR je izvijestio da su velike količine mina
položene u blizini granice sa Srbijom, te na cestama i planinskim
prijelazima. Njihova je namjena onemogućiti dopremu vojne opreme i
ojačati nadzor nad spornim područjem. Tim se oružjem koriste sve
zaraćene strane.
HRVATSKA - napori hrvatske vlade i snaga UN da se unište mine postigli
su ograničen uspjeh. Godine 1994. vlada je procjenila da u zemlji ima
oko 1 milijun postavljenih mina - mnoge od njih su oko područja pod
okupacijom pobunjenih Srba. Hrvatska je ove godine vratila sve
teritorije, osim jednog na istoku države.
ČAD - mine su u najvećoj mjeri postavljene u pustinji i u sjevernome
planinskom području te duž granice s Nigerom. Osamdesetih godina, za
okupacije pojasa Aozou, Libija je postavila mine koje su pokrile jednu
desetinu teritorija te države. One zaostale ograničavaju putovanja i
priječe razvoj stanogradnje, industrije i poljoprivrede.
SOMALIJA - neuklonjene protupješačke mine velika su opasnost za seosko
i gradsko stanovništvo. Postavile su ih zaraćene frakcije ne samo oko
vojnih baza nego i oko pašnjaka, škola i cijelih sela. Iako nema
provjerenih podataka, smatra se da je riječ o ozbiljnom problemu. Samo
duž granice s Džibutijem je 76 minskih polja.
U izvještaju State Departmenta ističu se i prijetnje koje
predstavljaju zaostale protupješačke mine u Iraku, Kuvajtu, Šri Lanki,
Sudanu, Laosu, Mozambiku, Zimbabveu, Falklandskim otocima,
Azerbejdžanu, Armeniji, Gruziji i Turskoj.
(Hina) br br
271819 MET sep 95
SKV: Svijet uz kavu
Auschwitz nakon 80 godina: Političari šute, preživjeli govore
ZSE: Uz povećani promet, Crobexi dosegnuli nove rekordne razine
Od proljeća naplata parkinga u KBC-u Split
Područje Batine kontinuirano naseljeno još od prapovijesti
U Hrvatskoj godišnje oko 3500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog onečišćenja zraka
Svjetske burze snažno porasle drugi tjedan zaredom
Trump pregovara s više ljudi o TikToku, odluka u sljedećih 30 dana
Sjeverna Koreja testirala strateški krstareći projektil
SKV: Svijet u 4,30 sati