ZAGREB, 25. rujna (Hina) ZAGREB - UN je krajnje zabrinut izgledima za masovnu repatrijaciju bosanskih izbjeglica iz Hrvatske s obzirom na nestabilnu situaciju u BiH, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu glasnogovornik UN Christopher
Gunness. "To ne bi bilo primjereno učiniti u ovom trenutku. UN vjeruje da bi se repatrijacija izbjeglica trebala provesti u okviru cjelovitog mirovnog sporazuma", rekao je Gunness. Hrvatska je vlada obavijestila UN o svojoj odluci da bosanske izbjeglice u Hrvatskoj liši izbjegličkog statusa. Prema procjenama UN-a u Hrvatskoj ima oko 100 tisuća izbjeglica iz BiH. ZAGREB - Povlačenje većine snaga UNCRO-a iz Hrvatske odvija se po planu a do sada je Hrvatsku napustilo 4.557 vojnika UN, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu vojni glasnogovornik UN bojnik Donald Roy (Roj). Pripadnici UN-a već su demontirali 115 od 157 promatračkih postaja i nadzornih točaka u bivšem sektoru Sjever a isti posao u tijeku je u zapadnoj Slavoniji. Danski vojnici UN-a povlače svoju opremu iz Dvora na Uni, Hrvatske Kostajnice i Hrvatske Dubice. Prema riječima bojnika Roya stanje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu je stabilno. ZAGREB - Prvi sastanak Međuvladina mješovitog odbora za manjine utemeljena nakon što je u Osijeku 5. travanja ove godine potpisan Sporazuma o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Mađarskoj, počeo je u ponedjeljak u Zagrebu, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Sastanak će trajati dva dana. Hrvatsko
- NASTAVAK -
ZAGREB, 25. rujna (Hina)
ZAGREB - UN je krajnje zabrinut izgledima za masovnu repatrijaciju
bosanskih izbjeglica iz Hrvatske s obzirom na nestabilnu situaciju u
BiH, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu glasnogovornik UN Christopher
Gunness.
"To ne bi bilo primjereno učiniti u ovom trenutku. UN vjeruje da
bi se repatrijacija izbjeglica trebala provesti u okviru cjelovitog
mirovnog sporazuma", rekao je Gunness.
Hrvatska je vlada obavijestila UN o svojoj odluci da bosanske
izbjeglice u Hrvatskoj liši izbjegličkog statusa.
Prema procjenama UN-a u Hrvatskoj ima oko 100 tisuća izbjeglica iz
BiH.
ZAGREB - Povlačenje većine snaga UNCRO-a iz Hrvatske odvija se po
planu a do sada je Hrvatsku napustilo 4.557 vojnika UN, izjavio je u
ponedjeljak u Zagrebu vojni glasnogovornik UN bojnik Donald Roy (Roj).
Pripadnici UN-a već su demontirali 115 od 157 promatračkih postaja i
nadzornih točaka u bivšem sektoru Sjever a isti posao u tijeku je u
zapadnoj Slavoniji.
Danski vojnici UN-a povlače svoju opremu iz Dvora na Uni, Hrvatske
Kostajnice i Hrvatske Dubice.
Prema riječima bojnika Roya stanje u istočnoj Slavoniji, Baranji i
zapadnom Srijemu je stabilno.
ZAGREB - Prvi sastanak Međuvladina mješovitog odbora za manjine
utemeljena nakon što je u Osijeku 5. travanja ove godine potpisan
Sporazuma o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske
manjine u Republici Mađarskoj, počeo je u ponedjeljak u Zagrebu,
priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Sastanak će trajati dva dana.
Hrvatsko izaslanstvo vodi pomoćnik ministra vanjskih poslova
Republike Hrvatske mr. Jakša Muljačić, a mađarskoj je strani na čelu
državni tajnik u Uredu predsjednika Vlade Republike Mađarske Csaba
Tabjadi.
PRAG - Načelnik združenog stožera američke vojske John Shalikashvili
je u Pragu, gdje se nalazi u trodnevnom posjetu, rekao kako bi bilo
"vrlo korisno" da zemlje članice NATO-va programa "Partnerstvo za mir"
sudjeluju u međunarodnim mirovnim snagama koje će u slučaju mirovnog
sporazuma u BiH zamijeniti UNPROFOR.
Američki je general to rekao nakon razgovora s ministrom obrane Češke
Vilemom Holanom u kojem su glavne teme bile stanje na prostoru
nekadašnje Jugoslavije i širenje NATO-a.
MOSKVA - Rusija će predložiti da buduće multinacionalne snage u BiH
budu "pod zajedničkim zapovjedništvom NATO-a i Rusije", izjavio je u
ponedjeljak ruski ministar obrane Pavel Gračov.
Prema njegovim riječima, NATO i Rusija bi "naizmjence" zapovjedali
multinacionalnim snagama. Isključio je mogućnost da NATO zapovjeda
ruskim postrojbama, jer Rusija ne pripada toj vojnoj organizaciji.
To će, rekao je Gračov, predsjednik Boris Jeljcin službeno predložiti
u listopadu u New Yorku, prigodom pedesete obljetnice UN.
Ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev, koji je otputovao u New
York na zasjedanje Opće skupštine UN, dobio je zadatak da o tome
"preliminarno razgovora", nastavio je general Garčev.
"Što se vojnih pitanja tiče, Rusija će predložiti da mirovne akcije u
BiH ne vode samo mirovne snage, nego zajedničke snage sa zajedničkim
zapovjedništvom NATO-a i Rusije", istaknuo je ministar.
Ta odluka treba omogućiti "da se kazni svaka strana koja ne poštuje i
ne primjenjuje rezolucije UN", dodao je Pavel Gračov.
MOSKVA - Ruski ministar obrane Pavel Gračov izjavio je u ponedjeljak
da će "Rusija pristupiti osnivanju vojnog bloka" u slučaju da baltičke
zemlje pristupe NATO-u.
Na pitanje novinara o proširenju Sjevernoatlantskoga saveza, ministar
je odgovorio: "Pitam se kada će Rusija morati početi stvarati vojni
blok i naoružavati se. Odgovor je - u trenutku kada baltičke zemlje
postanu članice te zapadne vojne organizacije".
Prema riječima Gračova, Rusija se protivi pristupu istočnoeuropskih
zemalja u vojno-politički blok Sjevernoatlantskoga saveza, bez obzira
hoće li se to dogoditi brzo ili polagano".
MOSKVA - Rusija će poštovati Sporazum o ograničavanju konvencionalnih
snaga u Europi (CFE) tada "kada Europa bude stabilna", izjavio je u
ponedjeljak ruski ministar obrane Pavel Gračov.
Rekao je također da bi Moskva mogla odbiti prijedloge članica
NATO-saveza glede rasmještaja njezinih postrojba u južnom i sjevernom
dijelu Rusije.
"Stanje se u Europi pogoršava, postaje eksplozivno. Rat u bivšoj
Jugoslaviji može zahvatiti susjedne zemlje koje graniče s Rusijom.
Sukob je pred našim granicama i moramo vratiti naše oružje koje je iza
Urala", izjavio je general Gračov.
BEOGRAD - Predsjednik donjeg doma ruskoga parlamenta Ivan Ribkin
razgovarao je u ponedjeljak sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom
Miloševićem o mirovnom procesu u Bosni i Hercegovini te ukinuću
sankcija tzv. SRJ.
Ribkin je pritom dao potporu mirovnoj politici Slobodana Miloševića i
njegovu sudjelovanju u rješavanju krize na području bivše Jugoslavije.
Dodao je kako će nastojati da se ukinu sankcije UN-a nametnute
beogradskom režimu.
Također je istaknuo kako se nada da će sastanak ministara vanjskih
poslova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, što će se održati u
utorak u New Yorku, riješiti pitanje sankcija te dovesti do "uspostave
normalnih veza s Jugoslavijom, što je u interesu svih".
Predsjednik ruske Dume istaknuo je kako Milošević podupire nastavak
mirovnog procesa za Bosnu i Hercegovinu.
STRASBOURG - Jesensko zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća
Europe, na kojem sudjeluje i izaslanstvo Sabora Republike Hrvatske s
dr. Žarkom Domljanom na čelu, službeno je otvoreno danas popodne u
Europskoj palači u Strasbourgu.
Parlamentarna je skupština prihvatila zahtjev da se po hitnom
postupku održi rasprava o stanju na području bivše Jugoslavije, a
unutar te teme, koja u srijedu treba biti na dnevnome redu opće
sjednice, tri su točke: Hrvatska, BiH i tzv. SRJ.
Kako je ocijenio dr. Domljan u razgovoru za Hinu, neposredno prije
službenog otvorenja petodnevnog jesenskog zasjedanja, to što je
Hrvatska stavljena u "paket dosta je logično".
"SAD su se angažirale u rješavanju cjelokupnog problema, pa je očito
da se jednim sporazumom nastoji riješiti pitanje i BiH i Hrvatske i
Srbije", ocijenio je dr. Domljan.
Kako je ponovljeno u uvodnom dijelu zasjedanja, neće se raspravljati
o zahtjevu Hrvatske za prijamom u punopravno članstvo Vijeća Europe, a
Vijeće Europe poslat će u listopadu u Hrvatsku svoje izvjestitelje s
Van den Lindenom na čelu.
ZAGREB - U Varšavi je u ponedjeljak počeo sastanak Odbora nacionalnih
koordinatora zemalja članica Srednjoeuropske inicijative (SEI) na
kojem, kao predstavnik Republike Hrvatske, sudjeluje načelnik u
Ministarstvu vanjskih poslova i nacionalni koordinator Republike
Hrvatske pri SEI-u dr. Mladen Andrlić, priopćilo je Ministarstvo
vanjskih poslova.
Sastanak je u cijelosti posvećen pripremama sastanka na vrhu
predsjednika Vlada zemalja članica SEI-a, koji će se - u nazočnosti
ministara vanjskih poslova - održati u Varšavi 6. i 7. listopada ove
godine. Na današnjem se sastanku raspravljalo o odnosima SEI-a s
Europskom bankom za obnovu i razvoj, te o tekućim poslovima i
djelovanju radnih skupina.
AMAN - Vođa PLO-a Jaser Arafat doputovao je prije podne u Aman gdje ga
je u zračnoj luci dočekao jordanski prijestolonasljednik, princ Hasan
Ibn Talal.
Arafat i princ Hasan potom su otišli u kraljevsku palaču na razgovore
o sporazumu o proširenju autonomije Zapadne obale, koji su u nedjelju
potpisali PLO i Izrael, doznaje se iz jordanskih službenih izvora.
GAZA - Izrael je obećao da će ovog tjedna osloboditi 28 palestinskih
zatvorenica, kao i stotine muškaraca, rekao je pregovarač PLO-a Hišam
Abdel Razek.
Oslobađanje će uslijediti nakon potpisivanja sporazuma o proširenju
autonomije Zapadne obale u četvrtak u Washingtonu, rekao je Razek.
Prema sporazumu koji su u nedjelju u Tabi postigli Izrael i PLO
predviđena su tri vala oslobađanja zatvorenika: prvi nakon potpisa
sporazuma u Washingtonu, drugi uoči palestinskih izbora iduće godine,
dok će se o terminu trećega još pregovarati.
BRUXELLES - Belgija nije odobrila ulazak u zemlju ruskom
nacionalističkom vođi Vladimiru Žirinovskom, priopćila je u Bruxellesu
Europska socijalistička stranka.
Žirinovskom je uskraćena dozvola za posjet Belgiji zbog, kako se kaže
u priopćenju ove stranke, "opasnosti od narušavanja javnog reda".
Rusko izaslanstvo, koje je u Belgiju stiglo u nedjelju, sudjelovat će
u razgovorima o sigurnosti u Europi, stanju u Čečeniji, trgovačkoj i
političkoj suradnji s Europskom unijom, kao i o događajima u bivšoj
Jugoslaviji.
Zabrana ulaska Žirinovskom nije službeno potvrđena u belgijskom
ministarstvu vanjskih poslova, iako je jedan dužnosnik kazao da je
priopćenje Socijalističke stranke bilo "vjerojatno istinito".
BEČ - Premda se protupješačke mine koriste uglavnom u zemljama Trećega
svijeta, tim se državama osobito ne žuri zabraniti njihovu uporabu,
ocijenio je u ponedjeljak u Beču njemački državni ministar u
Ministarstvu vanjskih poslova Helmut Schaefer (Šefer), nešto prije
početka bečke Konferencije UN o nehumanom oružju. #L#
Schaefer je naveo primjere Indije i Pakistana, zemalja koje smatraju
da bi za njih bile "preskupe" promjene u programima proizvodnje tog
oružja.
Ministar je istaknuo da "najveći "problem" predstavlaju "plastične"
mine, koje detektori metala ne mogu otkriti i njih je potrebno potpuno
zabraniti. Kina, Italija i tzv. SR Jugoslavija među najvećim su
proizvođačima tog tipa eksplozivnih punjenja, smatraju Zadatak
stručnjaci.
Konferencije u Beču jest učiniti "psihološki pritisak" na sve
zemlje kako bi se revidirala Konvencija iz 1980. o zabrani
ili ograničenju uporabe nekih klasičnih nehumanih oružja, ali i na
one koji još nisu pristupili toj konvenciji, istaknuo je Schaefer.
BONN - Njemačko ministarsvo za ekonomsku suradnju i razvoj priopćilo
je u ponedjeljak da će povećati pomoć Bosni i Hercegovini kako bi
osiguralo hranu i omogućilo žrtvama srpske agresije obnovu i izgradnju
njihovih domova.
Njemačka će ovaj tjedan poslati više od 1.000 tona sjemenske pšenice
kako bi pomogla seljacima iz bihaćke okolice proizvesti 15 do 20
tisuća tona brašna. Osim toga poslat će i poljodjelske strojeve
vrijedne 2,5 milijuna njemačkih maraka.
Ta će zemlja također dostaviti i građevinski materijal u vrijednosti
od 15 milijuna maraka kako bi velik dio stanovništva iz bihaćke
okolice što prije popravio svoje kuće.
Bosna i Hercegovina je dosad dobila od Njemačke 54 milijuna maraka za
obnovu poljodjelske proizvodnje, izgradnju mosta blizu Mostara i
obnovu Neurokirurškog odjela sarajevske bolnice.
(Hina) sd
260009 MET sep 95