ZAGREB, 27. rujna (Hina) - U Hrvatskoj se ove jeseni ozimim kulturama planira zasijati 261 tisuću hektara, od čega najviše pšenicom. Kasne je usjeve potrebno pobrati sa više od 510 tisuća hektara, od čega najveći dio otpada na
kukuruz. Što učiniti da jesenska sjetva i berba kasnih usjeva budu što efikasnije obavljeni, te s kojim se problemima u tim za Hrvatsku izuzetno značajnim poslovima susreću poljoprivredni proizvođači, razgovarali su danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavnici poljoprivrednih proizvođača i nadležnih institucija.
ZAGREB, 27. rujna (Hina) - U Hrvatskoj se ove jeseni ozimim kulturama
planira zasijati 261 tisuću hektara, od čega najviše pšenicom. Kasne
je usjeve potrebno pobrati sa više od 510 tisuća hektara, od čega
najveći dio otpada na kukuruz. Što učiniti da jesenska sjetva i
berba kasnih usjeva budu što efikasnije obavljeni, te s kojim se
problemima u tim za Hrvatsku izuzetno značajnim poslovima susreću
poljoprivredni proizvođači, razgovarali su danas u Hrvatskoj
gospodarskoj komori predstavnici poljoprivrednih proizvođača i
nadležnih institucija. #L#
Za ostvarenje programa jesenske sjetve i berbe kasnih usjeva nužno
je osigurati ukupno 634 milijuna kuna, od čega 287 milijuna za sjetvu,
a 347 milijuna kuna za berbu i otkup, rečeno je na sastanku, te
istaknuto kako su za sjetvu osigurane potrebne količine sjemena.
Goriva i pesticida također ima dovoljno, INA-Petrokemija Kutina
raspolaže dovoljnim količinama gnojiva odgovarajućeg asortimana, no
određene su teškoće moguće zbog nemogućnosti plaćanja proizvođača.
Kada je riječ o berbi kasnih usjeva, rečeno je, kako se očekuje
proizvodnja oko 1,5 milijuna tona kukuruza, što je na razini domaćih
potreba. Proizvodnja krumpira od 600 tisuća tona zadovoljila bi domaće
potrebe, a određene intervencije iz uvoza bit će potrebne kada se radi
o proizvodnji šećerne repe, te suncokreta i soje.
Predstavnici poljoprivrednih proizvođača u raspravi su ukazali kako
npr. poljoprivredni radovi u Osječko-baranjskoj županiji zbog kiša
kasne dvadesetak dana, sije se bez dovoljnih količina mineralnih
gnojiva i zaštitnih sredstava, čija primjena i inače, u posljednih pet
godina stalno opada. Poljoprivrednike, rečeno je, zanima što sijati, a
da to za njih ima pozitivan učinak, kada i kako se ove jeseni planira
kreditiranje, kad je sjetva nekih kultura već počela. Ukazano je i na
visoke ulazne troškove u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda,
naglašeno da država mora imati agrarnu politiku za najmanje pet
godina, da banke moraju pratiti agrar.
O pripremljenosti za jesensku sjetvu i berbu kasnih usjeva,
predstavnike poljoprivrednih proizvođača izvjestili su predstavnici
Državnog ravnateljstva za robne zalihe, INA-Petrokemije Kutine, a
nazočnima je na dvojbe odgovarao i zamjenik ministra poljoprivrede i
šumarstva Antun Šeda. On je, uz ostalo, kazao da se ove jeseni vodi
posebna briga o sjetvi i berbi na novooslobođenim područjima, da
hrvatska Vlada, kada je riječ o poljoprivredi vodi konzistentnu
politiku, a izvjestio je i kako je njegovo ministarstvo, izradilo
materijal koji cjelovito govori o stanju hrvatske poljoprivrede.
(Hina) bm ds
271611 MET sep 95