PROGRAM JESENSKE SJETVE I BERBE KASNIH USJEVA

ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izradilo je Program jesenske sjetve i berbe kasnih usjeva roda 1995. godine te ga uputilo hrvatskoj Vladi, kako bi se o njemu očitovala na jednoj od slijedećih sjednica. Prema Programu, ove bi godine trebalo ukupno zasijati 261 tisuću hektara, odnosno oko 28 posto raspoloživih sjetvenih površina u Republici (oko 940 tisuća hektara). Berbu kasnih usjeva, ne uključujući područja oslobođena u akciji Oluja, potrebno je obaviti na preko 510 tisuća hektara, od čega osnovne kulture na 484 tisuće hektara. Ministarstvo predviđa da bi za ostvarenje programa jesenske sjetve i berbe kasnih usjeva roda 1995. godine trebalo ukupno osigurati 634 milijuna kuna, od čega 287 mlijuna za sjetvu, a 347 mlijuna za berbu kasnih usjeva. #L# U predloženom programu jesenske sjetve predviđa se da će se pšenicom zasijati 78,9 posto sjetvenih površina, ozimim ječmom 9,6 posto, uljanom repicom 3,8 posto, krmnim biljem 3,6 posto sjetvenih površina. Usporedi li se opseg prošlogodišnje sjetve sa planiranim opsegom ovogodišnje sjetve, vidljivo je smanjenje opsega ovogodišnje jesenske sjetve ( bez površina neposredno oslobođenih područja) za 7,5 posto. Predviđeno smanjenje posljedica je smanjenja sjetve pšenice za 9,22 posto površina, što je potrebno učiniti zbog smanjene potražnje, kao i određenog pada potrošnje prerađevina od te žitarice. Istodobno, napominje se u Programu, smanjenje površina pod pšenicom stvara pretpostavke za određenu promjenu proizvodne strukture. Što se tiče ostalih kultura, u odnosu na prošlu godinu nema značajnijih razlika. Od ukupno 205 tisuća hektara, koliko se ove jeseni predviđa zasijati pšenicom, obiteljska bi gospodarstva zasijala 141 tisuću, a poduzeća i zadruge oko 65 tisuća hektara. Očekuje se kako će Hrvatska od ovogodišnje jesenske sjetve, s prosječnim prinosom od 4,16 tona po hektaru, proizvesti preko 85O tisuća tona pšenice, 494 tone s obiteljskih gospodarstava, a 361 tisuću tona od poduzeća i zadruga. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u Programu ocjenjuje kako se će se sjetvom strnih žitarica, uz odgovarajuću sjetvu jarih kultura, osigurati dovoljna količina žitarica za tržišne potrebe Hrvatske za gospodarsku 1996/97 godinu, što se posebno odnosi na pšenicu. Kada je riječ o raspoloživim količinama sjemena pšenice i ostalih sjetvenih kultura, podaci govore o zadovoljavajućoj ponudi, osobito sjemena pčenice, ječma i uljane repice. Što se tiče ponude mineralnih gnojiva, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva procjenjuje, kako se, kada je riječ o potrebnim količinama ne bi trebale očekivati veće teškoće, no upozorava da nedostatak obrtnih sredstava za ulaganja u novu proizvodnju otežava plaćanje reprodukcijskog materijala i sirovina, što u konačnici ima za posljedicu nepotpunu opskrbu mnogih poljoprivrednika mineralnim gnojivima i drugim repro-materijalom. U Programu što ga je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva uputilo hrvatskoj Vladi predviđeno je da se ove jeseni, sa preko 350 tisuća hektara, i uz prosječan prinos od četiri tone ubere 1,4 milijuna tona merkantilnog kukuruza, što, napominje se, može podmiriti ukupne domaće potrebe za stočnu hranu, industrijsku preradu i drugo. Ovogodišnjom preradom šećerne repe, domaće proizvodnje, te uslužnom preradom, Hrvatska može osigurati oko 110 tisuća tona šećera, odnosno 73,4 posto godišnje potrošnje, dok bi očekivanom proizvodnjom od gotovo 600 tisuća tona krompira zadovoljila potrošnju tog artikla do slijedeće berbe ranog krompira. U Programu jesenske sjetve i berbe kasnih usjeva roda 1995. godine, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva posebnu je pozornost posvetilo područjima oslobođenim u akcijama Bljesak i Oluja. Na tim područjima predviđa se jesenska sjetva pšenice i ozimog ječma na ukupno 17 tisuća hektara, a berba kasnih usjeva na 20 tisuća hektara. Ministarstvo upozorava kako glavnina povratnika i ostalih zainteresiranih za sjetvu ne raspolaže gotovo nikakvim sredstvima, te im je potrebno dodijeliti sav repromaterijal, a dobrim dijelom osigurati i naknadu usluga. Isto načelo, naglašava Ministarstvo potrebno bi bilo primjeniti i kod berbe kasnih usjeva roda 1995. godine. Za oba pomenuta posla potrebno je osigurati ukupno 29 milijuna kuna, od čega za jesensku sjetvu 22,3 milijuna, a za berbu kasnih usjeva 6,7 milijuna kuna. (Hina) - Pripremila Marija Babić (Hina) mb ds 191023 MET sep 95