GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA OTVARANJU JESENSKOG MEĐUNARODNOG ZAGREBAČKOG VELESAJMA (II)

ZAGREBAČKOG VELESAJMA (II) ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Predsjednik Tuđman je ukazao da su posljedice rata, i gospodarski problemi nastali iz pretvorbe, pogodili više neke skupine hrvatskih građana, u prvom redu prognanike, umirovljenike, a dijelom i seljake. Svjesni smo, kazao je, njihova nezavidnog položaja, i hrvatska Vlada poduzima, i poduzimat će, različite korake u okviru raspoloživih materijalnih mogućnosti, kako bi se njihov položaj što prije poboljšao. Podsjetio je da Hrvatska još uvijek danas zbrinjava 190.879 prognanika i 182.812 izbjeglica iz BiH, što je ukupno 373.691 osoba (prema podacima od 24. kolovoza 1995. godine). Ističući da je u tijeku povratak na oslobođena područja više od 120.000 prognanika u svoja sela i gradove, hrvatski je predsjednik kazao da nažalost ne možemo reći i u domove jer su im većinom porušeni. Provodi se i široki program obnove infrastrukture i gospodarstva, te izgradnja novih i popravak postojećih kuća kako bi povratak prognanika bio što brži i lakši, rekao je dr. Tuđman naglašavajući da tražimo nove izvore domaćih i inozemnih sredstava, da bi ubrzali obnovu i razvitak porušenih naselja, gradova i čitavih krajeva. Vjerujemo, istaknuo je, da je sada pravo vrijeme za jedan svehrvatski narodni zajam, kojeg bi upisali i domovinska i iseljena Hrvatska, a koji bi omogućio bržu obnovu i razvitak hrvatskih oslobođenih krajeva. Posebnu pažnju, kazao dr. Tuđman, moramo posvetiti umirovljenim građanima Hrvatske. Težak položaj umirovljenika, podsjetio je, uzrokovan je ukupnim promjenama kroz koje prolazi hrvatsko društvo; neprilikama u kojima je u isto vrijeme došlo do smanjenja broja zaposlenih na manje od milijun, uz povećanje broja umirovljenika na oko 850.000, te uz povećanje broja nezaposlenih na oko 230.000. I sve to u okolnostima izvanrednih izdataka za stvaranje obrambenih snaga i za vođenje domovinskog rata. Dr. Tuđman je pri tom podsjetio da je i sam dao neke poticaje za poboljšanje položaja umirovljenika, i zadužio Vladu da nađe mogućnosti za povećanje mirovina. U uvjetima stabilnosti, bez inflacije, za njih bi i momentalno povećanje mirovina u prosjeku za 5 posto značilo povećanje kupovne moći, rekao je navodeći kao primjer da su upravo u tijeku zahtjevi njemačkih sindikata poslodavcima za povećanje plaća od oko 3 posto. Uskoro, ocijenio je, to bi povećanje moralo biti i veće. Svjesni važnosti sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, za državu i narodno gospodarstvo, odlučni smo, kazao je Predsjednik, provesti potrebne reforme, kako bi se i ta važna područja prilagodila ukupnom sustavu tržišnog gospodarstva, ali tako da se očuvaju interesi i poboljša položaj građana osobito starije dobi. Ocijenio je da naslijeđeni sustav financiranja mirovinske i zdravstvene zaštite doprinosima i davanjima, koja netto dohodak opterećuju i s više od 100 posto ne odgovara općenito, a osobito zbog razmjerno visoke nezaposlenosti od oko 12,5 posto. To ne potiče novo zapošljavanje, već dovodi do zapošljavanja "na crno", a čini i manje konkurentnima neke naše izvozne proizvode. Moramo, istaknuo je dr. Tuđman, odlučnije primijeniti iskustva drugih, kako bismo ta opterećenja smanjili. Potrebni su i neki promišljeni koraci u politici prema selu i poljoprivredi, rekao je hrvatski predsjednik naglašavajući da država mora podržati proizvodnju, i ne samo olakšati položaj hrvatskog seljaka, već i poticati razvitak obiteljskih gospodarstava. Temeljni hrvatski gopodarski problemi, u proteklih pet godina, naveo je predsjednik Tuđman, bili su izravno uvjetovani nametnutim nam ratom i okupacijom znanog dijela hrvatskog državnog teritorija, zato je i mogućnost njihova rješavanja uvjetovana prije svega oslobađanjem okupiranih hrvatskih područja, ali i uspostavljanjem mira u Bosni i Hercegovini. Proteklih godina, zbog općih okolnosti rata i okupacije hrvatskih područja - hrvatsko gospodarstvo bilo je prisiljeno boriti se za opstojnost poslovanja, ali i za udovoljavanje potrebama obrambenih snaga i vođenja rata. Zbog izravne okupacije, blizine bojišta, i zbog ratne neizvjesnosti, znatni hrvatski gospodarski izvori bili su u cjelosti ili djelomično nekorišteni. Hrvatska industrija, poljoprivreda, energetika, turizam i promet morali su se, pored uobičajenih poslovnih i razvojnih problema, nositi i s nesagledivim, a za mnoge i nesavladivim posljedicama rata i okupacije znatnog dijela hrvatskog državnog teritorija, naveo je dr. Tuđman. Dodao je da su narudžbe u hrvatskim tvornicama često dolazile u pitanje zbog ratne neizvjesnosti; posebno se to odrazilo u brodogradnji i u turizmu, u kojemu je broj noćenja turista u ratnoj 1992. godini iznosio tek 10 posto, a u ovoj godini, unatoč svim događajima očekujemo 25 posto od predratnog broja noćenja. Međutim, u narednoj 1996. godini realno je očekivati udvostručenje turističkog prometa u odnosu na ovu godinu. U predratnom razdoblju Hrvatske je u prometnim uslugama (pomorske i zračne luke, aerodromi, željeznički i cestovni promet) ostvarivala godišnji neto priliv od oko 1,5 milijardi dolara, što je u ratnim okolnostima ne samo otpalo, nego je i ukupno gospodarstvo Hrvatske bilo opterećeno vrlo visokim troškovima prijevoza, što mu je umanjilo konkurentnost. Predsjednik je napomenuo da je u razdoblju 1990.-1995. Republika Hrvatska bila država s najvišim udjelom izdataka za obranu u Europi, koji su iznosili više od 15 posto brutto nacionalnog proizvoda. Kao primjer navao je da europske zemlje za te namjene izdvajaju u rasponu od 1-4 posto BNP-a. Naglasio je da ulaganje u obranu svjedoči o veličini odricanja i žrtava, što su je dali svi hrvatski građani, ali i iseljena Hrvatska, u izgradnji i očuvanju ostvarene hrvatske države, a i za obrambenu pomoć hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Većina ulaganja u obranu upućuje na to koliko je snažan naš interes za okončanjem rata, i konačnim oslobađanjem svega okupiranog teritorija, jer to će nam istom pružiti mogućnosti da svu nacionalnu energiju i sve izvore usmjerimo u obnovu i izgradnju Domovine. Još smo uvijek u takvom prijelaznom razdoblju u kojem političke okolnosti bitno opredjeljuju i gospodarski razvitak, naglasio je hrvatski predsjednik. U svezi s tim, sva dosadašnja zbivanja, kazao je dr. Tuđman, potvrđuju ispravnost hrvatske državne politike, od proglašenja samostalnosti do danas; od prihvaćanja mirovnih snaga UN i oslobođenja dubrovačkog područja s Prevlakom; od masleničke i ličke operacije do "Bljeska", "Ljeta '95" i "Oluje"; od pružanja pomoći Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni do vašingtonskih sporazuma o hrvatsko-muslimanskoj Federaciji i Konfederaciji te do uloge Hrvatske u sadašnjoj mirovnoj inicijativi SAD, do koje je došlo nakon što su pobjede Hrvatske stubokom promijenile odnos snaga u strateškom smislu na čitavom području. U razmjerno kratkom vremenu, pošlo nam je za rukom riješiti temeljne probleme hrvatske države; osloboditi najveći dio okupiranih teritorija i postati uvaženi međunarodni subjekt. Tek time smo stvorili čvrstu i trajnu osnovu za puni državni i gospodarski razvitak Hrvatske, naglasio je predsjednik Tuđman ističući da se oslobođenjem okupiranih područja sadašnje Hrvatske bitno izmijenio i politički i gospodarski položaj Hrvatske u cjelini. Stvoreni su uvjeti za povratak najvećeg dijela prognanika, povećano je nacionalno bogatstvo za oko 10 posto, a poboljšanja na pojedinim gospodarskim područjima od životne su važnosti za pojedine grane i za cjelinu. Otvaranjem prometnih i željezničkih pravaca preko Slavonije i Like postignuto je skraćenje prometnih veza između zapadne i istočne i pogotovu između sjeverne i južne Hrvatske. To pospješuje poslovnu djelatnost, i konkurentnost gospodarstva svih županija zbog tehničkih kvalitetnijih uvjeta prijevoza i skraćenog vremena putovanja. Sniženje troškova u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu kreće se između 20 i 30 posto. Ukupne uštede za gospodarstvo i za građane samo po tom osnovu znače znatno poboljšanje. Uspostavljanjem željezničkih veza, bitno je poboljšan položaj HŽ, a istovremeno ispunjen je i osnovni uvjet za ponovno djelovanje zadarske, šibenske i splitske luke. Za pretovar u ove tri luke već postoje najave znatnih količina robe (između 1 i 1,5 milijuna tona godišnje). Time dalmatinske županije, i naročito sve tri južnohrvatske luke, dobivaju pogodnosti za svestraniji gospodarski razvitak. Trajno je oslobođen i Jadranski naftovod, koji je od šireg hrvatskog i srednjoeuropskog značenja, što će se odraziti na porastu prometa i kroz riječku luku. U tijeku su razgovori s partnerima iz Mađarske, Slovačke i Austrije kako bi se što prije koristio ne samo sadašnji puni kapacitet naftovoda (od 25 milijuna tona nafte) već i znatno povećao (na 36 milijuna tona godišnje). Gospodarske posljedice "olujnog" djelovanja Hrvatske vojske posebno su se povoljno odrazile i na području energetike. U elektroenergetski sustav Hrvatske vraćena su četiri proizvodna objekta nakon Peruče - i hidrocentrale Obrovac, Miljacka, Golubić i Krčić. A posebno važan dobitak za hrvatsku energetiku i gospodarstvo u cjelini jest oslobađanje cijelog 400 kilovoltnog dalekovoda između Splita i Rijeke, čime se osposobljava za rad hrvatski energetski sustav i ponovno povezuje u jedinstvenu cjelinu, naveo je predsjednik Tuđman. Ako sam i prijašnjih, tegobnih, godina s pravom mogao reći da je međunarodni položaj Hrvatske bolji nego ikada do tada, onda takva tvrdnja danas ima još veću vjerodostojnost, kazao je predsjednik Tuđman naglašavajući da je na međunarodnom, i političkom i gospodarskom području, Hrvatska danas ne samo priznata, nego i uvažavani subjekt. Promijenivši odnose snaga na ovom području, u svoju korist u strateškom smislu, Hrvatska je postala bitan čimbenik, s kojim moraju računati sve međunarodne silnice, u traženju rješenja za uspostavu novog međunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta. Kad je riječ o gospodarskom položaju, valja istaknuti da smo danas u tijesnoj suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom, koristimo prve kredite Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, proširujemo gospodarske odnose sa sve većim brojem zemalja. Jamačno, kod nekih još nisu isčeznule sve nevoljkosti i nesklonosti prema suverenoj Hrvatskoj, ili pak pokušaji utjecaja i pritisaka, ali sveukupna situacija bitno je izmijenjena, naglasio je dr. Tuđman. Istaknuo je da uskoro očekujemo otvranje vrata za PHARE program Europske unije, s kojom nam predstoji i potpisivanje drugih sporazuma. Da Hrvatska u skoroj budućnosti postane punopravnim članom Europskog vijeća to očito ne može biti samo naš interes. No bez obzira na državne odnose i sporazume, u stvarnosti se odvija sve življa suradnja domaćih i inozemnih poduzeća i njihova ulaganja u zajedničke programe. Predsjednik Tuđman je naglasio da je Hrvatska životno zainteresirana za izgradnju hrvatsko-bošnjačke Federacije u BiH, i za njezino što tiješnje povezivanje s Hrvatskom na svim područjima. Naš je strateški interes, ali i obveza prema tamošnjem hrvatskom pučanstvu, da pružimo svestranu pomoć za oživotvorenje washingtonskog sporazuma o Federaciji i Konfederaciji. To je od interesa međunarodne zajednice zbog postizanja mira, ali i Hrvatske zbog geopolitičkih razloga, a posebno radi toga što pruža šire gospodarske mogućnosti. To su razlozi, rekao je dr. Tuđman, radi kojih smo već ponudili vodstvu Republike i Federacije BiH - predsjednicima Izetbegoviću i Zubaku, povezivanje Federacije s Hrvatskom u jedinstveni gospodarski prostor, uvjereni da je to od velike i trajne obostrane koristi i u skladu s interesima međunarodne zajednice. Republika Hrvatske je danas - u odnosu na prethodnu godinu - u temeljito izmijenjenim, povoljnijim okolnostima. Imamo stabilan unutarnji demokratski poredak, i čvrst međunarodni položaj. Hrvatska ima svestrano dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i s mnogim, pa i najvažnijim, zemljama Europske unije npr. i s Njemačkom i s Francuskom. Na drugom kraju svijeta imamo razvijene trogivnsko-poslovne odnose s Kinom i Rusijom, sve bolje i raširenije odnose s Turskom i s drugim islamskim zemljama, a također i sa Izraelom. Dobre odnose imamo sa svim svojim susjedima, sa Slovenijom, Italijom, Austrijom i Mađarskom, osim sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosno njihovom SRJ, s kojima smo također spremni na normalizaciju odnosa na osnovama međusobnog priznanja što bi bilo u obostranom gospodarskom interesu, osobito zbog prometnih veza s Europom, kazao je dr. Tuđman. Podsjetio je da je prošlogodišnji posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj bio znakovito svjedočanstvo uvažavanja Hrvatske, zbog unutarnje demokratske zrelosti i međunarodne stabilnosti. Dr. Tuđman opetovao je da je Hrvatska postala stabilan i poštovan partner europskim i svjetskim državama, što dolazi do osobitog izražaja u zadnjim mirovnim naporima međunarodne zajednice za rješenje krize na ovom području. Sve u svemu, ostvarili smo sve unutarnje i međunarodne prepostavke za izgradnju, i razvitak na svim područjima, moderne i prosperitetne Hrvatske, kao pravne države, države socijalne pravde i gospodarstva slobodnog poduzetništva. I ova gospodarska izložba prilog je potvrdi da smo na dobrom putu, zaključio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i proglasio ovogodišnji 71. Jesenski zagrebački međunarodni velesajam otvorenim. (Hina) sšh ds 111433 MET sep 95