GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA OTVARANJU JESENSKOG MEĐUNARODNOG ZAGREBAČKOG VELESAJMA (I)

ZAGREBAČKOG VELESAJMA (I) ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na prigodnoj svečanosti otvorio je danas 71. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam. Na početku svog govora predsjednik Tuđman je podsjetio da je u vrijeme dok smo 1991. godine na ovom mjestu otvorili Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, jugosrpska armija uništavala brojne hrvatske gradove, i s pobunjenim srpskim pučanstvom, okupirala oko četvrtinu hrvatskog teritorija. Okupljeni ove godine, na otvaranju Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, s ponosom i zadovoljstvom polazimo od činjenice da je - poslije svih olujnih zbivanja - pod okupacijom još samo 4,51 posto kontinentalnog, odnosno 2,84 posto od ukupnog teritorija pod hrvatskim suverenitetom, naglasio je predsjednik Tuđman. Istaknuo je da danas, tj. u okviru ovogodišnjeg Velesajma imamo prezentaciju gospodarstva Zadarsko-kninske županije s razvojnim mogućnostima oslobođenih područja, s nedvojbenim uvjerenjem da će uskoro i preostali dio okupiranih hrvatskih krajeva zapadnog Srijema, istočne Slavonije i Baranja, uključivo i Vukovar, grad simbol otpora u Hrvatskom domovinskom ratu, biti oslobođeni i vraćeni u gospodarski i pravni sustav suverene Hrvatske. Ovu važnu gospodarsku priredbu otvaramo u petoj godini od uspostave samostalne i demokratske hrvatske države. Zato je ovo prigoda, kazao je predsjednik Tuđman, da se osvrnemo na prijeđeni put u gospodarstvu. Poznate su sajamske tradicije iz kojih se razvio današnji Zagrebački velesajam. Održavanje sajamskih smotri i priredaba, i usprkos više ili manje nepovoljnim okolnostima u pojedinim povijesnim razdobljima, ocijenio je dr. Tuđman, služilo je uvijek općem, civilizacijskom razvitku Zagreba, na njegovu putu izrastanja u političko, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske. Zadnjih pet godina, od uspostave suverene hrvatske države, Zagrebački velesajam proživljava, kao i čitava domovina, teškoće prouzrokovane raspadom socijalističkog sustava i jugoslavenskog i istočnoeuropskog tržišta, a pogotovu srpskom agresijom i posljedicama rata u Hrvatskoj i u BiH. Umjesto razmaha izložbeno-poslovne djelatnosti, i njegovi su prostori služili potrebama domovinskoga rata, ali ni u takvim ratnim okolnostima nismo dopustili odgađanje, ili zatvaranje velesajamskih priredbi, napomenuo je dr. Tuđman. Ukazao je da nakon smanjivanja znatnog broja sudionika izlagača, poduzeća i zemalja, do osjetnog povećanja dolazi prošle 1994., godina kad je broj sudionika porastao na 2375 u odnosu na 1357 prethodne 1993., godine. Ove godine imamo već 2561 izlagača, od čega 1254 domaća i 1307 inozemna iz 49 zemalja, čime se znatno približavamo predratnom stanju (1989. bilo ih je 2900). I ovo oživljavanje Zagrebačkog velesajma, naglasio je predsjednik Tuđman, očit je znak sveukupnih rezultata što smo ih postigli - usprkos svemu - za ovo kratko vrijeme u izgradnji samostalne hrvatske države i ustroju tržišnog gospodarstva. Zahvaljujući ispravnosti državne politike, kojom smo osigurali suverenost i snagu hrvatske države, stabilnost njezinog demokratskog poretka, učvrstili međunarodni položaj i ugled Hrvatske, postigavši također već zamjetne rezultate u preustrojstvu bivšeg socijalističkog gospodarskog sustava, i Zagrebački velesajam doživljava svoj preporod, postajući sve više ogledalom gospodarskog preporoda Hrvatske i njezina sve tješnjeg povezivanja sa svijetom, kazao je dr. Tuđman ističući da se ovogodišnja velesajamska priredba odvija u neusporedivo povoljnijim državno-političkim i gospodarskim prilikama. Na pragu smo potpunog oslobođenja okupiranih područja Domovine, a sve su realnije i pretpostavke da se bliži vrijeme okončanja ratne krize u BiH, i uspostave mira i novog međunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta, u kojem se Hrvatska već danas priznaje kao važan i nezamjenjiv subjekt. U takvim izmijenjenim okolnostima, ocijenio je dr. Tuđman, i uvjeti za razvitak hrvatskog gospodarstva višestruko su povoljniji no dosada. Podsjetio je pritom da je u proteklih pet godina hrvatska državna politika morala pronaći rješenje za sudbinska pitanja hrvatskog naroda, njegove države, pa razumije se i njegova gospodarstva. U prijelomnom povijesnom razdoblju sloma starog međunarodnog društvenog sustava u Istočnoj Europi mi smo se našli pred povijesnim izazovom uspostave samostalne i demokratske hrvatske države i izgradnje suvremenog tržišnog gospodarstva. Pri tome valja podsjetiti da za revolucionarne promjene, koje su trebale dovesti do samostalnsoti Hrvatske, ni unutarnje ni međunarodne okolnosti nisu bile nimalo povoljne. A u njih smo ušli i s veoma teškim gospodarskim nasljeđem. Uspijeli smo onemogućiti ciljeve barbarske jugosrpske agresije da spriječi osamostaljenje Hrvatske, ali ne i posljedice okrutnog rata, razaranja i podnijetih žrtava, sa svim problemima i troškovima s kojima smo se morali uhvatiti u koštac, u svezi sa stotinama tisuća prognanika iz okupiranih područja i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, rekao je Predsjednik. U uspostavi demokratskog poretka, učvršćenju međunarodnog položaja suverene Hrvatske, u uvjetima nametnutog nam okrutnog rata i očite nesklonosti nekih međunarodnih čimbenika, mogli smo postići svoje ciljeve samo pod pretpostavkom krajnje razborite politike i isključivim osloncem na vlastiti narod, naglasio je dr. Tuđman ističući da danas imamo samostalnu, demokratsku hrvatsku državu, kao okvir za puni razvitak hrvatskih duhovnih i materijalnih izvora zemlje i naroda, podrazumijevajući i uvjete za povratak hrvatskih ljudi iz iseljeništva. Predsjednik je napomenuo da smo od samog početka uspostave samostalne hrvatske države počeli, a u protekle dvije godine i ubrzali napore za izgradnju gospodarskog sustava za moderno tržišno gospodarstvo. Iako smo istodobno pa i prije svega, morali rješavati probleme državne sigurnosti, postigli smo znatne rezultate i u izgradnji nove državne uprave i tržišnog gospodarstva. Težimo, kazao je dr. Tuđman, da hrvatski gospodarski prostor postane privlačan domaćim ali i stranim ulagačima, da novo hrvatsko gospodarsko zakonodavstvo bude što sukladnije europskim i svjetskom iskustvima. Naravno, pri tome moramo voditi računa o hrvatskim posebnostima i o zaštiti nacionalnih interesa. Antiinflacijski program koji smo započeli 1993. godine pokazao je izvanredne, čak i začuđujuće, rezultate po ocjeni međunarodnih gospodarskih stručnjaka, stvorivši hrvatskom gospodarstvu stabilne osnove za prestrukturiranje. Novu hrvatsku valutu - kunu - uveli smo s programom stabilnosti i konvertibilnosti i uspjeli smo je takvom održati, istaknuo je predsjednik Tuđman napominjući da su u tom sklopu od odlučne važnosti bili napori hrvatske Vlade i središnje hrvatske banke (Narodne banke Hrvatske), za donošenje i pridržavanje uravnoteženog državnog proračuna. Hrvatski je predsjednik navao da su u proteklih pet godina povećavane hrvatske devizne pričuve od "0" na više od dvije milijarde i 846 milijuna dolara, ističući da konvertibilnošću domaće valute stvaramo povjerenje naših građana u domovini i u svijetu, da ulažu svoje ušteđevine u domaće banke. Štoviše, već imamo brojne primjere da i stranci štede u hrvatskim bankama gdje dobivaju veće kamate. Očuvati stabilnost i nisku inflaciju potrebno nam je upravo zbog poticanja domaće štednje i dolaska inozemnih ulagača. A to je preduvjet za pokretanje gospodarskog rasta i veće zaposlenosti; za postupno oživaljvanje sveukupne životne djelatnosti. U trajnoj brizi za pažljivim trošenjem novca hrvatskog državnog proračuna, uspostavili smo, po uzoru na zemlje slobodnog demokratskog svijeta, nezavisnu državnu reviziju i Hrvatsku državnu riznicu, posredstvom koje se moraju obavljati sva plaćanja korisnika proračuna. Sustav državnih kupovina putem javnih natječaja potiče tržišno natjecanje među dobavljačima, što već bilježi uštede na nekim izdacima proračuna od 10-30 posto, kazao je dr. Tuđman. Naglasio je da po prvi put u novijoj povijesti, u Hrvatskoj ubrani porezi služe za dobrobit hrvatskih građana i hrvatske države, što sve više prodire u svijest i držanje hrvatskih ljudi. Ali, kazao je, ostaje nam zadaća da sveukupnu državnu upravu oslobađamo svih, nasljeđenih, protunarodnih birokratskih naslaga. Ukazao je da smo na putu pretvorbe nasljeđenog socijalističkog sustava, u sustav slobodnog tržišta, suočeni sa zamršenim problemom privatizacije, dodajući da svjetska iskustva, i na zapadu i na istoku, svjedoče da je privatizacija složen i bolan proces, čak i onda kada se provodi u miru, i u starim državama s izgrađenim institucijama i razvijenim tržištem kapitala. Predsjednik je napomenuo da smo pretvorbu hrvatskog gospodarstva, počeli u krajnje nepovoljnim uvjetima ratnih tegoba i neizvjesnosti, gradeći istom institucije države i tržišnog gospodarstva što je smanjivalo interese ne samo inozemnih investitora već i hrvatskih ljudi iz svijeta. Usprkos svemu, već danas vidimo da je pretvorba i privatizacija nepovratno izmjenila ustroj hrvatskog gospodarstva. Stvoreno je na tisuće novih gospodarskih organizama, s jasnim poslovnim ciljevima poduzeća, oslobođeni su novi prostori gospodarskih inicijativa i novi oblici poslovne zainteresiranosti. Time su, kazao je dr. Tuđman, stvorene pretpostavke za dalji razvitak nove, djelotvornije gospodarske strukture. Dodao je da su pri tom ustanovljene i brojne nepravilnosti i ponašanja protivna ciljevima pretvorbe i zakonima. One su dijelom bile i neizbježne, ali protiv svih zlouporaba hrvatska pravna država mora se ustrajno boriti, čuvajući ono pozitivno postignuto dosadašnjom provedbom pretvorbe i privatizacije, istaknuo je predsjednik Tuđman. Pretvorba i privatizacija provođena je s namjerom da vlasništvo društvene i državne imovine dođe u ruke što šireg kruga hrvatskih građana, rekao je predsjednik Tuđman navodeći da je do danas više od 576.000 hrvatskih građana postalo dioničarima, što je u postotku više no u mnogim razvijenim zemljama. Privatizacijom stvorili smo mogućnost građanima da postanu vlasnici svojih stanova; ali i uvjete za bolje i probitačnije održavanje stambenog fonda. Ukupno ostvarena sredstva iz dosadašnje provedbe pretvorbe poduzeća veće su od 6 milijardi kuna, od čega milijardu i 509 milijuna kuna u gotovom, kazao je dr. Tuđman navodeći da je od do sada pretvorenih 2519 poduzeća, njih više od 1190 u cijelosti privatizirano (to su pretežno manja poduzeća), daljnjih 938 je većim dijelom privatizirano, a 391, pretežno velikih poduzeća privatizirana su manjim dijelom. U privatnim i većinskim privatnim poduzećima danas radi oko 50 posto zaposlenih, i u njima se stvara veći dio ukupne dobiti. Dodao je da je za potrebe provedbe denacionalizacije, u Hrvatskom fondu za privatizaciju rezervirano dionica u vrijednosti od približno četiri milijarde kuna. Posebnu pažnju u privatizaciji, naglasio je predsjednik Tuđman, posvetili smo davanju mogućnosti i pogodnosti hrvatskim iseljenicima. U proteklim godinama u Hrvatsku su ulagali Hrvati iz europskih, ali i najudaljenijih zemalja svijeta: iz Novog Zelanda, Australije, Čilea, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Nastavak privatizacije, i posebno privatizacije velikih turističkih poduzeća, pružiti će nove i veće mogućnosti ulaganja za sve zainteresirane, a posebnu pažnju treba posvetiti ljudima iz iseljene Hrvatske. A kad je riječ o tome, onda posebno ističemo da je za Hrvatsku - bez obzira na važnost i vrijednost ulaganja, od veće važnosti sam povratak iseljenih Hrvata. Da bismo to odlučno poticali, osnovali smo i posebno vladino Ministarstvo na čijem čelu je ministar, također povratnik - poduzetnik iz Kanade, kazao je predsjednik Tuđman. Pri tome je napomenuo da unatoč našoj golemoj zainteresiranosti, još uvijek nismo posve otklonili sve otpore inozemnim ulaganjima, pa i ulaganjima hrvatskih iseljenika. I one pravne i one subjektivne naravi, a jednima i drugima treba odlučno stati na kraj. Predsjednik je naglasio da i u provedbi gospodarske, kao i sveukupne državne politike, naša vlast mora posebnu pažnju posvećivati stradalnicima domovinskog rata, invalidima, obiteljima poginulih branitelja, prognanicima. Naveo je da su besplatnom dodjelom dionica invalidima domovinskog rata i obiteljima poginulih branitelja, dodijeljene dionice više od 400 različitih poduzeća procijenjene vrijednosti od oko 720 milijuna kuna. Naglasio je da je pred nama zadaća donošenja dopuna zakonskih propisa o privatizaciji, kojima bi trebalo bitno olakšati položaj malih dioničara, uključiti u dioničarstvo pogođeni dio hrvatskog naroda, pospješiti prodaju preostalih državnih udjela u poduzećima, ali i unaprijediti upravljanje onim dijelom godpodarstva gdje država ostaje kao vlasnik - dioničar. U okviru nastavka programa pretvorbe i privatizacije, glavni posao, poručio je predsjednik Tuđman, predstoji nam na sređivanju naslijeđenog stanja u velikim javnim poduzećima, bankama i financijama zdravstvene i mirovinske zaštite. (Hina - nastavlja se) sšh ds 111339 MET sep 95