HRVATSKA VLADA O REBALANSU DRŽAVNOG PRORAČUNA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici za idući četvrtak najavila konačno utvrđivanje prijedloga izmjena i dopuna državnog proračuna za ovu godinu, a također je najavila i model isplate pet posto glavnice i kamata stare devizne štednje. Osnovni princip od kojeg ne odustajemo je da sve rashode pokrivamo iz realnih izvora, kazao je premijer Nikica Valentić ističići da će Vlada od Sabora zatražiti da se izvanredna sjednica o rebalansu proračuna održi 25. srpnja umjesto, kako je prije najavljeno, 17. srpnja. Naime, premijer je napomenuo da, osim što odlazi u službeni posjet Argentini, i Ministarstvo financija u roku nekoliko predstojećih dana treba izanalizirati mogućnost dodatnih prihoda. Riječ je o oko 800 milijuna kuna nezatvorenog proračuna. Uz potporu svih premijer Valentić je kazao da će se iznaći mogućnosti da se rashodovna strana smanji za oko 700 do 800 milijuna kuna, jer se prihodovna strana proračuna ne može fiktivno povećavati. Najavio je bolne rezove i vjerojatno suprotstavljanja u Vladi, ali još jednom ponovio da inflatorno punjenje proračuna ne dolazi u obzir. Govoreći o razlozima zbog kojih je došlo do odluke o rebalansu, premijer Valentić je, uz troškove obrane i obnove, upozorio i na pojavu 'potrošačke groznice', te brojne zahtjeve za proširenjem prava koja nemaju pokrića u realnim izvorima. Iako je ovih dana bilo najava kako se 'starim' deviznim štedišama neće isplaćivati kamata i prvi dio glavnice na staru deviznu štednju, premijer Valentić je ističući značenje tog problema kazao da je Vlada ipak iznašla rješenja. Naime, tijekom idućeg tjedna razradit će se dio modela po kojem će poslovne banke isplaćivati kamate za staru deviznu štednju, a već ovaj mjesec poslovne banke isplaćivat će i pet posto glavnice. Ministarstvo financija će po riječima premijera Valentića uplatiti poslovnim bankama već idući tjedan sredstva za 50 posto kamata po staroj deviznoj štednji. Vlada će putem vrijednosnica poslovnim bankama osigurati pozitivnu bilancu, a banke će isplaćivati navedeni dio glavnice stare devizne štednje. Onim bankama koje budu imale smanjeni devizni priljev Narodna banka Hrvatske će osigurati kredite kroz povećanje tzv. neto domaće aktive. Potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav Škegro na današnjoj je sjednici kazao da su prvi put u posljednjih dvadeset mjeseci svi pokazatelji inflacije negativni. Troškovi života u lipnju bili su u odnosu na svibanj niži 1,9 posto. U istom su razdoblju cijene proizvođača industrijskih proizvoda bile niže 0,2 posto, a cijene na malo 0,4 posto. Škegro se osvrnuo i na velike marže kojima trgovci, kako je kazao, žele steći bogatstvo preko noći, poručujući im smanje marže, jer će u protivnom ostati bez prometa. (Hina) msj/sšh ds 041729 MET jul 95