TRIBINA "BUNJEVCI DANAS"

ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Oko 200.000 Hrvata, koliko ih danas još obitava na području Srbije i Crne Gore, sada su kao nacionalna manjina izvan pravnoga sustava tzv. SR Jugoslavije, a ugrožena su i njihova temeljna ljudska prava. Na te je činjenice upozorio zamjenik načelnika Odjela za hrvatske manjine i iseljeništvo Ministarstva vanjskih poslova RH Aleksandar Skenderović na tribini "Bunjevci danas", priređenoj danas u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI). Upozoravajući na te, kako je istaknuo, šokantne podatke, Skenderović je rekao da će takav položaj Hrvati u tzv. SR Jugoslaviji trpjeti sve do potpisivanja međudržavnoga ugovora između Hrvatske i Jugoslavije o pravima nacionalnih manjina. No, Skenderović drži da će se takav ugovor teško potpisati jer ga "Srbi uvjetuju prethodnim rješavanjem statusa srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, dok bi se, po njima, pitanje statusa hrvatske nacionalne manjine u 'Jugoslaviji' rješavalo naknadno, tj. nakon potpisivanja ugovora". Najviše bunjevačkih Hrvata živi na području tzv. Bajskoga trokuta, između Subotice, Sombora i Baje, tj. na prostoru dviju država - Mađarske i tzv. Jugoslavije. Za višestoljetnog obitavanja na tom području Hrvati su izlagani sustavnoj asimilaciji, koja se posebice pojačala u zadnjih nekoliko desetljeća. Na taj proces asimilacije, praćen istodobno i problemom propitivanja vlastitoga nacionalnog identiteta Bunjevaca, upozorio je predavač na katedri za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta "Iannus Pannonius" u Pečuhu dr. Dinko Šokčević. Prema njegovu mišljenju, problem nacionalnoga identiteta Bunjevaca dijelom je uvjetovala odvojenost od matične domovine, ali, uz ostalo, i snažni duh južnoslavenstva, često podupiran od katoličkoga svećenstva, te školski sustav. Zbog svega se toga, istaknuo je, ne treba čuditi što je dio bunjevačkih Hrvata na početku srpske agresije na Hrvatsku okrivljavao svoj vlastiti narod za rušenje "južnoslavenskoga jedinstva". Da su Bunjevci ipak svjesni svojega nacionalnoga identiteta svjedoči, kako je istaknuo predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata Vojvodine mr. Bela Tonković, i "Deklaracija o hrvatstvu Bunjevaca", donesena 11. lipnja ove godine, za vrijeme "Bajskih razgovora". "Mi koji se nazivamo bunjevačkim Hrvatima ili Bunjevcima, a koji smo jezikom, vjerom i običajima neodvojivi dio hrvatskoga naroda", ističe se, "donosimo ovu Deklaraciju u cilju potpore progonjenim nam sunarodnjacima, suočenima s nastojanjima vlasti 'SR Jugoslavije' da bunjevačkim Hrvatima zaniječu hrvatsko ime i podrijetlo, provedu prisilnu asimilaciju i tako ih zatru." Ta je Deklaracija, pojasnio je Tonković, istodobno i potvrda prisege bačkih i baranjskih Hrvata, dane 12. siječnja godine 1941. u Subotici, na Saboru Hrvatske kulturno-prosvjetne zajednice. Istaknuvši da Deklaracija, među inim, ima i međunarodnu dimenziju, sa zadaćom da približi međunarodnoj javnosti i ustanovama stajališta bunjevačkih Hrvata, predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata Vojvodine mr. Bela Tonković osporio je pravo, kako je istaknuo, "maloj skupini subotičkih Bunjevaca, koja se protivi stajalištima iznesenim u Deklaraciji, da se koristi bunjevačkim imenom". (Hina) ip sp 031937 MET jul 95