-SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 27. lipnja (Hina) WELLINGTON - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, danas je, nakon odvojenih susreta s novozelandskim premijerom Jamesom Bolgerom, ministrom vanjskih poslova Donom McKinnonom i čelnicom oporbe Helen Clark, održao konferenciju za novinstvo na kojoj su se novinari zanimali za stanje u Hrvatskoj, te o rezultatima državničkog posjeta hrvatskoga predsjednika Australiji i Novom Zelandu. Konferenciji bili nazočni i potpredsjednik Hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić i hrvatski veleposlanik za Australiju i Novi Zeland Neven Jurica. Objašnjavajući razloge svojega posjeta Novom Zelandu predsjednik Tuđman je rekao kako je to nastavak službenog posjeta Australiji, a o susretu s novozelandskim političkim dužnosnicima predsjednik Tuđman je rekao da su razgovarali o političkim prilikama u Europi, a u prvom redu o krizi na području bivše Jugoslavije. "Moje su sugovornike zanimali hrvatski pogledi na uzroke krize, sadašnje stanje, perspektive rješavanja krize" rekao je predsjednik Tuđman. On je potvrdio da Hrvatska ne planira nikakvu ofenzivu u slijedećem razdoblju i istaknuo opredjeljenost za mirno rješenje problema okupiranih područja uz pomoć međunarodne zajednice i provedbe sporazuma o angažiranju UNCRO-a u Hrvatskoj i njegova mandata. Upitan može li jamčiti da Hrvatska neće poduzeti vojnu akciju dr. Tuđman je odgovorio potvrdno, istaknuvši da Hrvatska vojska neće poduzimati ofenzivu, ako na to ne bude prisiljena ozbiljnim provokacijama srpskih ekstremista. Na konferenciji za novinstvo Predsjednik je također rekao da Hrvatska neće prihvatiti produžetak mandata mirovnih snaga nakon njegova isteka, ako on ne bude dao nikakvih rezultata u rješenju problema okupiranih područja i njihova uključenja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. "Izrazio sam svoju zahvalnost za sudjelovanje novozelandskih postrojba u sastavu mirovnih snaga, posebice zbog toga što objektivno i nepristrano obavljaju svoje zadatke, rekao je dr. Tuđman odgovarajući na jedno od pitanja novozelandskih novinara. On je objasnio da mirovne snage u BiH zasad ne daju vidljive rezultate zato što srpska agresorska strana ne prihvaća prijedlog Kontaktne skupine o političkom rješenju. Nismo zadovoljni učinkom mirovnih snaga, no to je krivnja srpskog agresora koji ne odustaje od okupacije hrvatskih teritorija. Prema riječima Predsjednika Tuđmana problem je i u Međunarodnoj zajednici i trebalo bi da najodgovorniji čimbenici europske i svjetske politike donesu rješenje za to vrlo zamršeno pitanje uspostave novog međunarodnog poretka na području bivše Jugoslavije. S obzirom da Beograd drži u rukama ključ okupacije preostalih hrvatskih okupiranih područja i vojno pomaže - bez obzira na sukob Karadžića i Miloševića - generala Mladića i njegovu vojsku u BiH, veoma je važno da međunarodna zajednica održi sankcije protiv SRJ tako dugo dok Beograd ne odustane od okupacije hrvatskih teritorija i ne prihvati političko rješenje u BiH, istaknuo je predsjednik Tuđman. Izvijestio je novinare da je za vrijeme svojega državničkog posjeta primio zabrinjavajuće vijesti da je iz Srbije na okupirana hrvatska područja poslano više od četiri tisuće mobiliziranih ljudi, te da se i nadalje vojno pomažu Karadžićeve snage u BiH. To je zabrinjavajuće i međunarodna bi zajednica morala o tome voditi računa, ocijenio je dr. Tuđman. Zamoljen za kraću ocjenu svojega službenog posjeta Australiji i Novom Zelandu, te susreta hrvatskog državnog izaslanstva s tamošnjim hrvatskim zajednicama Predsjednik Tuđman je rekao da su oni pridonjeli boljem upoznavanju i razumijevanju tih zemalja s problemima i stanovništvom RH, te poslužili proširenju odnosa na trgovinskom i kulturnom planu. Osobitu važnost imali su susreti s hrvatskim zajednicama u Australiji i Novom Zelandu i predstavljaju završetak napora na ujedinjenju domovinske i iseljene Hrvatske i proširenju odnosa koji su za vrijeme komunističkog sustava bili prekinuti, smatra dr. Tuđman. Predsjednik je, odgovarajući na pitanje o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj podsjetio da su bivša JNA, Srbija i Crna Gora izvršile agresiju na Hrvatsku okupiravši više od četvrtine njezina teritorija i etnički ga očistile od sveg nesrpskog pučanstva. Ubijeno je nekoliko tisuća ljudi, prognano više od četiri stotine tisuća nesrpskog pučanstva, srušeno više od sto katoličkih crkava, te porušeni mnogi hrvatski gradovi - od Vukovara do Dubrovnika. Republika Hrvatska branila je svoje teritorije i sada ih oslobađa, pa je tako u nedavnoj akciji Zapadna Slavonija oslobođena za dan i pol. Hrvatske su vlasti učinile sve da se zaštiti zavedeno srpsko pučanstvo a ekstremisti će morati odgovarati za počinjene zločine. Mnogi se građani srpske nacionalnosti vraćaju svojim domovima, hrvatske vlasti čine sve da zaštite ljudska prava svim svojim građanima. Odgovarajući na pitanja novinara predsjednik je rekao da se nazire kraj okupacije hrvatskih područja i kako se nada da će na srpskoj strani prevladati razboritost. Hrvatska ima snage uspostaviti ustavno-pravni poredak na cijelom svojem teritoriju, ako to ne bude uspjela uz pomoć međunarodne zajednice, rekao je dr. Tuđman. Dodao je da su posljedice agresije teške, a i da Hrvatska čini sve da se stanje na tom području što prije normalizira. Istaknuo je da je u interesu svih normalizacija odnosa, uspostava mira te stvaranje novog poretka u jugoistočnom dijelu Europe i susjednom Balkanu. U tom kontekstu istaknuo je primjere skandinavskih zemalja koje su međusobno ratovale te sukobe Francuske, Velike Britanije i Njemačke koje su međusobno ratovale, a danas su nositelji Europske unije. WELLINGTON - Hrvatska zajednica Wellingtona priredila je večeras svečanu večeru u čast predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i njegove supruge, te hrvatskoga državnog izaslanstva na kojoj su bili nazočni hrvatski veleposlanik za Australiju i Novi Zeland Neven Jurica i počasni glavni konzul u Aucklandu Enthony Čović. U izaslanstvu su bili potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić, savjetnik predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, pročelnik Ureda Predsjednika Gordan Radin, veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova dr. Jozo Meter i drugi. U uvodnom dijelu intonirane su hrvatska i novozelandska himna, te je minutom šutnje odana počast svim palima za hrvatsku državu. U obraćanju nazočnima predsjednik Tuđman je rekao da je posjetom hrvatskim iseljenicima u Australiji i Novom Zelandu završeno ujedinjenje domovinske i iseljene Hrvatske koje je počelogodine 1987. u Kanadi. Prema Predsjednikovim riječima taj je posjet za njega i hrvatsko državno izaslanstvo povijesno iskustvo o tome kako je trebalo provesti nacionalni preporod hrvatskoga naroda. Jedino s jedinstvom domovinske i iseljene Hrvatske mogli smo uspostaviti neovisnu i slobodnu hrvatsku državu, istaknuo je predsjednik Tuđman. Ustvrdio je da to nije bilo lako, jer osim općeg ushita hrvatskoga naroda zbog ustroja svoje države još ima pojedinacai koji nisu svjesni činjenice da je hrvatski narod konačno ostvario svoj tisućljetni san - državu bez koje nema ni opstanka ni napretka. To što među vama i u Aucklandu još ima pojedinaca koji su vezani za staru jugoslavensku ideju, ili za pojedine službe, posljedica je toga što ste toliko daleko od domovine i jer vaše veze s njom nisu bile česte, poručio je predsjednik Tuđman hrvatskim iseljenicima. On im je također rekao da mogu biti ponosni što su pripadnici hrvatskog naroda, jednog od najstarijih u Europi i s najbogatijom kulturnom baštinom, koji je dao svoj prilog europskoj i svjetskoj civilizaciji. Uspostavili smo hrvatsku državu na takav način koji je zadivio cijeli svijet i Europu i sve one koji su željeli iz svojih posebnih razloga sačuvati Jugoslaviju - tamnicu naroda. Oni nisu očekivali da ćemo se moći oduprijeti agresiji jugokomunističke armije, Srbije i Crne Gore, no uspjeli smo uspostaviti takav stabilan demokratski poredak kakav nema ni jedna bivša komunistička zemlja. Možete biti ponosni na način na koji je hrvatski narod izborio slobodu i priznanje cijelog svijeta, rekao je predsjednik Tuđman, i dodao da su s mnogim zemljama uspostavljeni diplomatski odnosi, te da Hrvatska ima prijatelje u Europskoj uniji i razvijene svestrane odnose sa svjetskom velesilom - Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik je podsjetio na doprinos hrvatskih iseljenika u otvaranju hrvatskih diplomatskih konzularnih predstavništava, što je, prema njegovim riječima, kulminiralo izgradnjom veleposlanstva u Canberri. Govoreći o okupiranim hrvatskim područjima predsjednik je istaknuo kako hrvatsko vrhovništvo čini sve da se ona na miran način uz pomoć UN oslobode, ali ako to ne bude moguće "učinit ćemo to sa svojom oružanom silom koju smo stvorili i pokazali neprijatelju i cijelom svijetu na proslavi 5. obljetnice hrvatske državnosti". Postignuti su i gospodarski uspjesi, nastavio je dr. Tuđman, i istaknuo pritom rušenje inflacije i uvođenje nacionalne valute kune. Svjetske financijske institucije, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Europska banka odaju priznanju i čude se zadivljujućem uspjehu koji smo postigli na gospodarskom planu, te sada imamo solidne temelje za daljnji gospodarski razvitak, istaknuo je Predsjednik. Osvrnuvši se na stanje u BiH, dr. Tuđman je istaknuo velik uspjeh postignut pružanjem pomoći bosanskim Hrvatima u obrani od srpske agresije i u obrani hrvatskih područja od kasnijih muslimanskih napada, kada su htjeli osvojiti Mostar i stvoriti muslimansku državu. Učinili smo sve da se obustave neprijateljstva između Hrvata i Muslimana i pod pokroviteljstvom SAD potpisali Washingtonski sporazum o uspostavi Federacije BiH i njezinoj konfederaciji s Republikom Hrvatskom. To je prvi pomak u rješenju bosanske krize u kojoj će Hrvatska Republika Herceg Bosna postojati dok se u praksi ne ostvari potpisani sporazum i ne budu osigurani uvjeti opstanka hrvatskoga naroda i njegove ravnopravnosti te zaštita strateških interesa hrvatskog naroda. Govoreći o povijesnim zbivanjima u II. svjetskom ratu, kada je hrvatski narod bio podijeljen u borbi za vlastitu državu, predsjednik Tuđman je rekao da iz tih iskustava treba izvući pouke, kako se više nikada ne bi robovalo tuđim idejama i da bi se osigurala budućnost hrvatskoga naroda u idućim stoljećima. Na večerašnjem je susretu predsjednik Tuđman pozvao hrvatske iseljenike da učvrste postignuto jedinstvo u interesu hrvatske države i učine sve kako bi potpomogli razvitak i održanje svojega naroda kako Hrvati ne bi više morali odlaziti u svijet. "Mnogi od vas postali su uspješni poslovni ljudi i pošteni građani i bilo mi je drago čuti od predstavnika novozelandske vlade priznanje za vaš doprinos u izgradnji vaše nove domovine i na tome vam čestitam. Prenoseći vam pozdrave domovine pozivam vas da u što većoj mjeri obnovite odnose s domovinom", poručio je predsjednik Tuđman hrvatskim iseljenicima u Novom Zelandu. Počasni glavni konzul Enthony Čović rekao je, između ostaloga, da je posjet predsjednika Tuđmana ostavio snažan dojam na Hrvate Novog Zelanda i da će im taj susret ostati u trajnom sjećanju. Predsjednika i hrvatsko državno izaslanstvo pozdravili su i predsjednica Hrvatskoga svjetskog kongresa za Wellington Silvija Ivančić i dr. Ante Kolić, ističući da će posjet predsjednika Tuđmana još više učvrstiti Hrvate u iseljeništvu. ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader primio je danas u oproštajni posjet dosadašnjeg šefa Promatračke misije Europske zajednice francuskoga veleposlanika Alberta Turota, priopćeno je iz ureda glasnogovornika ministarstva u Zagrebu. Zahvalivši hrvatskoj Vladi na svekolikoj pomoći Promatračkoj misiji EZ, veleposlanik Turot je izrazio žaljenje zbog nazadovanja mirovnog procesa u BiH i Hrvatskoj, te je rekao kako se nada da će se u Hrvatskoj moći postići mirno rješenje pitanja reintegracije hrvatskih okupiranih područja. Dr. Sanader je uime Republike Hrvatske zahvalio Albertu Turotu na njegovu osobnom doprinosu i pozitivnoj ulozi Promatračke misije EU uopće, te je istaknuo zadovoljstvo doprinosom Francuske mirovnom procesu za vrijeme njezina šestomjesečna predsjedanja Europskom unijom. Dr. Sanader je također izrazio zadovoljstvo i napretkom u procesu pridruživanja Republike Hrvatske europskim integracijama, te važnim pozitivnim pomacima u bilateralnim odnosima Hrvatske i Francuske u proteklom šestomjesečnom razdoblju. ZAGREB - Stanje u Hrvatskoj je stabilno uz postojanje područja napetosti, izjavio je danas u Zagrebu glasnogovornik UN Christopher Gunness. Govoreći na konferenciji za novinstvo u zagrebačkom Zapovjedništvu mirovnih snaga UN-a, on je kao najproblamtičnije područje istaknuo zonu planine Dinare prema kojoj su pobunjeni Srbi gađali topništvom. Na području Slunja poljske 'plave kacige' zabilježile su pojačane vojne pokrete i povećan broj oružanih incidenata hrvatske strane, kojih je jučer bilo više od 180. On je dodao da je na područje Ogulina došlo oko stotinu hrvatskih vojnika. Pobunjeni Srbi nastavljaju nametati krajnja ograničenja kretanju osoblja UN-a na Kordunu i u Lici. U ponedjeljak se u bivšem sektoru Sjever dogodila prometna nesreća u kojoj je jedan jordanski pripadnik mirovnih snaga poginuo, a tri su ranjena. Gunness je izvijestio da su četiri hrvatska tenka povučena za oko 2 km od svojih ranijih položaja na području Nemetina i Sarvaša, te da UN pokušava riješiti problem tri radnika Unikoma koje su zarobili pobunjeni Srbi. ZAGREB - Podjela i raspored humanitarne pomoći bila je glavna tema razgovora koji su u utorak u Zagrebu vodili potpredsjednik Hrvatske vlade dr. Ivica Kostović i šef ureda za humanitarna pitanja Europske unije (ECTF) Francisco Martinez Esparza. Osim prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj, pomoć bi trebala biti podijeljena i skupini socijalno ugoženih osoba, smatra dr. Kostović. Šef ECTF-a rekao je da bi u tom slučaju pomoć za izbjeglice i prognanike bila znatno manja, odnosno pala bi s 11,38 kg po osobi na 4,73 kg, a pomoć EU ionako je već prije dva tjedna smanjena. Iz tog razloga, dr. Kostović je naglasio kako je dao prijedlog Vladi da iz robnih rezervi nadoknadi razliku od 3,27 kg po osobi, kako bi količina pomoći izbjeglicama i prognanicima došla do minimalnih 8 kg. Tijekom mjesec dana prijelaznog razdoblja, prognanici i izbjeglice bi, prema Kostovićevom prijedlogu, dobivali 6 kg pomoći po osobi, a ostatak bi išao socijalno ugroženim osobama. Dr. Kostović je dodao da bi humanitarna pomoć za izbjeglice i prognanike trebala biti podijeljena svim izbjegličkim centrima. PALE - Vođa samoproglašene "republike srpske" Radovan Karadžić, komentirajući njemačku odluku o pomoći snagama za brzo djelovanje u BiH, ocijenio je kako je odluka njemačke vlade da pošalje "svoje postrojbe u bivšu Jugoslaviju vrlo loša", javlja France presse. Karadžić je glede toga zatražio da međunarodna zajednica "spriječi Njemačku da se vojno uključi u BiH", jer prema njegovim riječima, "sjećanje na njemačke zločine tijekom Drugoga svjetskog rata kod Srba je još vrlo živo". Karadžić je ocijenio kako bi dolazak njemačkih snaga "doveo do incidenata". Ali, dodao je, "ako nas snage za brzo djelovanje ne budu napale, mi ih nećemo dirati. Govoreći o ofenzivi Armije BiH koja je počela 15. lipnja, Karadžić je rekao da "ona nije uspjela". CANNES - Europski sastanak na vrhu, što je jučer počeo u Cannesu, završio je danas oko 14.30, doznaje se iz izvora bliskih EU. Predsjednici država ili vlada petnaestorice poslije toga su otišli na zajednički ručak sa svojim kolegama iz jedanaest zemalja pridruženih EU (šest srednjoeuropskih zemalja, tri baltičke države, te Cipar i Malta). Tih dvadeset šest zemalja trebale bi rano poslijepodne održati jednosatni radni sastanak. CANNES - Petnaest zemalja članica Europske unije u utorak je od Ukrajine zatražilo da poštuje svoju odluku o zatvaranju nuklearne centrale u Černobilu 1999.godine, ako i dalje želi jačati svoje veze s EU. U tekstu zaključaka europskog sastanka na vrhu, koji bi trebao biti objavljen tijekom poslijepodneva, navodi se da su Petnaestorica zadovoljna zbog "napretka reformi u Ukrajini koje su ostvarene čvrstom suradnjom s međunarodnim financijskim institucijama". Petnaestorica posebice ističu da su Ukrajini odlučili dodijeliti 100 milijuna ECU-a (oko 134 milijuna dolara) kao prvi dio potpore izjednačavanju platne bilance u 1995. godine. CANNES - Čelnici Europske unije proglasili su novi početak dogovorom o nastavljaju kretanja ka jedinstvenoj moneti, novom dogovoru s Rusijom te novim mirovnim pokušajem za BiH. Europski čelnici su ponovno potvrdili svoju namjeru da do 1. siječnja 1999. godine uvedu jedinstvenu europsku monetu, pokrenu policiju Europol" te su krenuli korak dalje ka proširenju EU-a na bivše komunističke zemlje istočne Europe, pozdravljajući 11 kandidata za članstvo drugog dana sastanka na vrhu održanom u Cannesu. "Postavili smo čvrste osnove za novu fazu u procesu europske integracije", kaže se u zaključcima dvodnevnog sastanka na vrhu. Europski čelnici su također zatražili trenutačno ukidanje opsada Sarajeva te otvaranje koridora na Jadranskoj obali te su se zauzeli za prekid vatre i uzajamno priznavanja Srbije, BiH i Hrvatske, prenosi britanska novinska agencija Reuter. CANNES - Vođe Europske unije u utorak su dogovorili stvaranje policijske obavještajne službe - Europola, no neke bi zemlje, nezadovoljne tim sporazumom, mogle odugovlačiti s njegovim ratificiranjem. "Načinili smo pomak u procesu stvaranja Europola", rekao je na novinskoj konferenciji belgijski premijer Jean-Luc Dehaene. Ta služba, kojoj bi sjedište bilo u Den Haagu, trebala bi usklađivati akcije EU u područjima kao što su trgovina drogom, ilegalna imigracija, trgovina ukradenim vozilima i pranje novca. Za dvije godine Europol bi se, uime Petnaestorice, trebao uključiti i u borbu protiv terorizma. No europski su vođe uspjeli postići tek djelomičnu nagodbu glede osjetljivih pitanja rješavanja problema koji će nastati djelatnošću europske policije. Suočeni s odbijanjem Britanije da prihvati Europski sud kao automatsku instancu za rješavanje problema, vođe su se složili da o pojedinačnim slučajevima mogu odlučivati i državni sudovi. STRASBOURG - U utorak prijepodne u Strasbourgu su održani sastaci odbora Vijeća Europe, među kojima i Odbora za zemlje nečlanice. Taj je Odbor odlučio da će svoj planirani sastanak, koji je u svibnju bio odgođen, održati od 6. do 9. rujna u Hrvatskoj. Odbor za politička pitanja raspravljao je i o prijedlogu rezolucije o BiH koji će se tijekom toga zasjedanja naći pred Parlamentarnom skupštinom, te o izvještaju svojega izvjestitelja Renea Van Den Lindena o Hrvatskoj. Hrvatsko izaslanstvo, koje vodi dr. Žarko Domljan, ocjenjuje taj izvještaj "vrlo korektnim". Na je istom sastanku prihvaćen Van Den Lindenov prijedlog da se 4. rujna u Parizu donese konačna odluka Političkog odbora o prijamu Hrvatske, to jest da se prihvati Van Den Lindenov izvještaj. Na općem sastanku Parlamentarna skupština Vijeća Europe prihvatila je istodobno preporuku za prijem Moldavije u punopravno članstvo Vijeća Europe. Skupština je podržala zahtjev Moldavije nakon što su izvjestitelji Odbora za politička pitanja, za pravna pitanja i ljudska prava, te za zemlje nečlanice, pozitivno ocijenili demokratske i gospodarske reforme u toj zemlji. Prema preporuci Parlamentarne skupštine, Vijeće ministara Vijeća Europe u srpnju će donijeti konačnu odluku o prijamu Moldavije koja će postati 35. članica Vijeća. ABUJA - Nigerijski državni vođa general Sani Abacha u utorak je u Abuji (Abudža) objavio "trenutačno" ukinuće zabrane političkog djelovanja u toj zemlji, proglašene dan nakon njegovog preuzimanja vlasti u studenom 1993. godine. General Abacha je to rekao prigodom svečanosti službene predaje novog nacrta nigerijskog Ustava, koji je razradila Ustavna konferencija. Primajući nacrt ustava, Abacha je najavio da će 1. listopada, na obljetnicu nezavisnosti Nigerije, javnost obavijestiti o drugoj fazi programa odlaska vojnih dužnosnika s vlasti, uključujući i točan datum vraćanja vlasti u civilne ruke. Nakon objavljivanja "trenutačnog" ukinuća zabrane, Abacha je ipak upozorio nigerijske političare da se suzdrže od svake "neodgovorne" akcije ili izjave koja bi mogla ugroziti sigurnost države. LONDON - Suparnik britanskoga premijera Johna Majora za mjesto prvaka konzervativne stranke John Redwood, izjasnio se u utorak za organiziranje referenduma o Europi, zatim za smanjenje poreza i ponovno uvođenje smrtne kazne. "Ljudi moraju imati pravo odlučivati o tim osnovnim problemima", koji su budućnost Velike Britanije u Europi, izjavio je Redwood na konferenciji za novinstvo na kojoj je predstavio osnove svojega programa. On je ponovio da, ako pobijedi Majora i postane premijer, Velika Britanija neće "prihvatiti" jedinstvenu europsku valutu. "Moramo dati veću potporu tradicionalnoj obitelji, umirovljenicima i malim poduzetnicima", dodao je Redwood. Redwood je također rekao kako je pristaša smrtne kazne. "Uvijek sam glasovao za smrtnu kaznu", podsjetio je. (Hina) dr dr 271759 MET jun 95